Linkovi

Irak pet godina nakon Saddama: Građani sigurniji, ljudska prava i dalje ugrožena


Pet godina nakon invazije na Irak, koju su predvodile Sjedinjene Države, politički i vojni dužnosnici kažu da se stanje u zemlji uveliko poboljšalo, makar samo u zadnjoj godini dana. No, organizacije za zaštitu ljudskih prava kažu da su kršenja ljudskih prava naširoko rasprostranjena, a većini Iračana ni dalje nisu dostupne temeljne javne usluge. Štoviše, jača zabrinutost oko toga koliko će biti trajno sadašnje poboljšanje sigurnosnog stanja. Iz Irbila, na sjeveru Iraka, izvješće Daniela Schearfa.

Američka vojska kaže da je povećanje broja i američkih i iračkih vojnika, potom suradnja sa sunitskim milicijama, te prekid vatre dogovoren s najvećom šijitskom milicijom rezultiralo poboljšanjem sigurnosnog stanja u velikom dijelu Iraka. Trideset tisuća američkih i više od stotinu tisuća iračkih vojnika dodano je sigurnosnim snagama prošle godine. Tijekom posljednjih devet mjeseci, prema američkoj vojsci, nasilje je opalo za 60 posto, te se planira povlačenje većine dodatnih američkih postrojbi do srpnja.

Najilustrativniji primjer uspjeha je zapadna pokrajina Anbar, gdje je al-Qaida u Iraku izbačena iz onoga što je smatrala svojim najčvršćim uporištem. Pukovnik John Charlton, zapovjednik američkih snaga u Anbaru, kaže da je američka vojska angažirana s lokalnim sunitskim šeicima koji se žele osloboditi al-Qaide: "Središnja pokrajina Anbar bila je devastirana ratna zona kad smo mi tamo stigli početkom 2007. Ramadi je bio grad s najviše nasilja po glavi stanovnika u svijetu – prosječno 30 do 35 napada dnevno! Sada se događa manje od jednog po tjednu. Ustvari vrlo vrlo rijetko se dogodi neki napad."

No, već se vide znakovi da bi se teškom mukom zarađeni sigurnosni uspjesi mogli istopiti. U oružanim okršajima i samoubilačkim bombaškim napadima ove su godine ubijene stotine ljudi a šestomjesečni trend sve manjeg broja žrtava preokreće se opet na više. Irački i američki dužnosnici kažu da rast nasilja još nije prerastao u trend. Upozoravaju, međutim, da vlada mora hitno poboljšati javne službe i postići napredak u političkoj pomirbi kako Iračani ne bi bili motivirani da se priklone i pridruže pobunjenicima.

Irački je parlament ove godine usvojio nekoliko zakona koji se smatraju ključnima za pomirbu suparničkih sunita, šijita i Kurda. Nakon dosta prepirki, političari su izglasali opću amnestiju kao i zakon koji dozvoljava bivšim pripadnicima stranke Baath Saddama Husseina da se vrate na radna mjesta u vladinim službama.

No, političari se još uvijek prepiru oko dugo odlaganog zakona oko diobe prihoda od iračke naftne industrije. A, iz perspektive života prosječnih građana, još uvijek je ogroman problem nestašica – nema dovoljno struje, vode, pa ni benzina premda je Irak treći u svijetu po naftnim rezervama. Dugo su sabotaže pobunjenika bile glavni problem iračkih naftnih postrojenja. Poboljšano sigurnosno stanje omogućilo je naftnoj industriji zamah, ali je vlada vrlo spora u trošenju prihoda. Čuju se i pritužbe da političari preusmjeravaju prihode od nafte u vlastiti džep.

Humanitarna situacija i dalje je sumorna. Dva milijuna Iračana izbjeglo je iz zemlje od 2003, a još dva milijuna je raseljeno unutar Iraka, pobjegavši pred sektaškim borbama. Glavni tajnik iračkog Crvenog polumjeseca Majim Salum kaže: "Samo u 2007. godini, uspostavili smo 37 velikih prihvatnih logora za ljude koji su bili raseljeni iz svojih područja. Dijelimo im više od dva milijuna košara hrane i više od 300 tisuća paketa druge humanitarne pomoći."

Što se tiče obrazovanja i zdravstvene zaštite, nedostaje svega; nastavnici i liječnici su pobjegli pred nasiljem. Irak je još uvijek vrlo opasno mjesto za život. U najnovijem izvješću organizacija Amnesty International kaže da su arbitrarna pritvaranja, nepoštena suđenja, pa čak i torture i ubojstva i dalje uobičajene pojave u Iraku. Said Boumedouha iz te međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, kaže: "Znamo za ljude koji su bili zatvoreni, mučeni i, potom, pušteni na slobodu da bi odmah po oslobađanju bili ubijeni. To pokazuje da postoji izvjesna suradnja između pripadnika snaga sigurnosti i nekih paravojnih skupina. Mislim da je to naširoko rasprostranjeno."

U izvješću Amnesty Internationala citira se zajednička studija Svjetske zdravstvene organizacije i iračke vlade prema kojoj je do lipnja 2006. u borbama bilo ubijeno više od 150 tisuća Iračana. Također se navodi da se većina Iračana pita je li im uopće bolje nakon svrgavanja Saddama Husseina. Usprkos nasilju, većina je Iračana pozdravila slobodu da glasuju, te se, unatoč bojkotu sunita, izborima 2005. godine odazvao velik broj građana. Sektaške podjele, međutim, uveliko su kočile vladu premijera Nourija al-Malikija, u kojoj šijiti čine većinu.

Novi izbori su zakazani za listopad, a, za razliku od prethodnih, očekuje se da će većina sunita u njima sudjelovati. Ukoliko budu, to bi ojačalo legitimitet vlade, a možda i sigurnost u Iraku.

XS
SM
MD
LG