Kongresna knjižnica u Washingtonu – jedna od najvećih i najznačajnijih u svijetu – pripremala se za digitalnu eru još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tada je ova institucija – koja se financira iz saveznog proračuna – počela koristiti nove kompjuterske tehnologije za prenošenje svog ogromnog kataloga u elektronički oblik koji je koristilo sve više i više korisnika. Tijekom devedesetih, Knjižnica je počela distribuirati digitalizirane verzije svog fonda školama i knjižnicama diljem Sjedinjenih država. Sada se na web sajtu Kongresne knjižnice korisnicima iz čitavog svijeta nude deseci milijuna digitaliziranih članaka, dokumenata, knjiga, slika i drugih materijala.
S današnjom kompjuterskom tehnologijom – karakteriziranom i brzinom i snagom procesora – potrebno je samo 15 minuta da se stvori digitalni arhiv jednak fizičkoj količini od 134 milijuna knjižničnih primjeraka koliko je Kongresna knjižnica prikupila u više od dva stoljeća svog postojanja.
No, pretvaranje postojećeg fonda Knjižnice u digitalni format i njegovo pohranjivanje na webu zahtijeva velik utrošak i resursa i novca, kaže Chris Murphy, ravnatelj Odjela za Bliski istok Kongresne knjižnice: "Digitalizacija fonda Kongresne knjižnice počela je prije petnaestak godina. Prvi je projekt – nazvan 'American Memory' – sadržao digitalizirane materijale o američkoj povijesti: dokumente, fotografije, zemljovide i mnoge druge materijale. To je bio demonstracijski projekt koji je pokazivao kako digitalni svijet može pomoći znanstvenicima, fakultetima, pa i srednjim i osnovnim školama."
Murphy kaže da je program digitalizacije dosad prenio oko 14 milijuna dokumenata i slika u digitalni oblik u kojemu se, preko Interneta, dijeli sa čitavim svijetom. Taj je program u izvjesnoj mjeri ograničen zakonskim mjerama, kaže Murphy, posebice kada se govori o digitalizaciji knjiga, glazbe, videa i filma: "U načelu ne digitaliziramo knjige sve dok one ne prijeđu u javnu domenu, što znači da više nema problema s copyrightom. U slučaju glazbe i filmova, od vlasnika copyrighta moramo dobiti dozvolu da smijemo digitalizirati te materijale."
Usprkos takvih ograničenja, digitalizacija Kongresne knjižnice preobražava njezin impresivni fond u globalno elektroničko skladište informacija. Među onima koji pomažu u tim naporima je i Mary Jane Deeb, ravnateljica Odjela za Afriku i Srednji istok. Ona kaže da, premda se misija Knjižnice – prikupljanje, očuvanje i dioba znanja – u digitalnom dobu nije promijenila, način pružanja informacija se mijenja, i to jako brzo.
Mary Jane Deeb govori i o kolaborativnom projektu, s UNESCO-om, koji pomaže da se digitaliziraju i postave online ne samo zbirke Kongresne knjižnice, nego i zbirke drugih knjižnica diljem svijeta: "Ravnatelj Kongresne knjižnice je pokrenuo s UNESCO-om veliki globalni projekt, nazvan World Digital Library. To je stvarna virtuelna knjižnica u kojoj će, na koncu, zemlje iz čitavog svijeta, moći digitalizirati svoje fondove i ponuditi ih svijetu. Ta će online knjižnica biti pretraživa u sedam različitih jezika Ujedinjenih naroda i portugalskom."
World Digital Library je još uvijek u fazi testiranja prototipa, ali će, kako se planira, postati dostupna javnosti kao potpuno funkcionalni web sajt početkom 2009. godine.