Nedavno je drugi predsjednički mandat započeo Mihail Saakashvili, predsjednik Gruzije. Jedan od glavnih problema njegove zemlje su odnosi s Rusijom – o kojima za Glas Amerike govori nekoliko stručnjaka za bivši Sovjetski savez.
Mihail Saakashvili prvi je predsjednički mandat – prije četiri godine – premoćno osvojio. Za njega je tada glasalo 96 posto gruzijskih glasača. Sakashvilijeva je pobjeda nazvana 'Revolucijom ruža', u očekivanju demokratskih promjena nakon na ulicama izborene ostavke prethodnog predsjednika, Eduarda Shevarnadzea, bivšeg visokog sovjetskog dužnosnika. Početkom prošlog mjeseca, za drugi je Saakashvilijev mandat glasalo znatno manje Gruzijaca, tek 53 posto registriranih glasača.
Olga Oliker, analitičarka pri američkoj privatnoj znanstvenoj organizaciji RAND Corporation, kaže da su Gruzijci izgubili povjerenje u političare koji su im prije četiri godine obećavali mnogo: "Kada su nade ogromne, razočaranje je neizbježno. Predstavnika starog režima naslijedio je pametan, mlad čovjek, sposoban, obrazovan na Zapadu. Saakashvili je zaista izgledao kao simbol budućnosti."
No, Saakashvili je također vladao autoritarno, kaže Olga Oliker. Ograničio je slobodu tiska, uveo novu represiju protiv oporbe te povećao ovlasti predsjednika države. Nezadovoljstvo građana iskazano je i na uličnim prosvjedima u studenom prošle godine, kada su u Tbilisiju- glavnom gradu Gruzije – ostavku predsjednika države tražili deseci tisuća ljudi. Policija ih je napala suzavcem, vatrogasnim šmrkovima i pendrecima, ali nakon demonstracija Mihail Saakashvili je raspisao izvanredne predsjedničke izbore. Strani su ih promatrači opisali kao slobodne i poštene, međutim gruzijska oporba ih i danas smatra nereguliranima i traži ponavljanje izbora.
Ronald Suny sa Sveučilišta Chicago kaže da će Saakashvili nastaviti s pro-zapadnom politikom približavanja NATO savezu i Europskoj uniji – koji bi Gruziji jamčili obranu od susjedne Rusije. Takva je politika dovela do dodatnih napetosti s Moskvom, koje ionako postoje već duže vrijeme zbog dviju separatističkih područja na teritoriju Gruzije – Abhazije i Južne Osetije – koje podržava Rusija.
Robert Legvold sa Sveučilišta Columbije smatra da je rješavanje odnosa s Moskvom najvažnije pitanje Saakashvilijeva mandata: "To je on već odredio kao središnje pitanje. Po napretku na tom području – povratu teritorijalnog integriteta Gruzije - ocjenjivat će se je li Saakashvili uspješan predsjednik ili ne."
Robert Legvold smatra da je uskoro moguće popravljanje odnosa na relaciji Moskva-Tbilisi: "Postoje znakovi da su obje strane spremne pregovarati o pitanjima poput ruskog bojkota gruzijskog vina i mineralne vode. Gruziji je rusko tržište vrlo važno. Kada bi se bojkot koji traje već drugu godinu ukinuo, to bi povećalo međusobno povjerenje."
Moskva je prestala uvoziti gruzijska vina i mineralnu vodu 2006, navodno iz zdravstvenih razloga, iza čega se u stvari - tvrdi Tbilisi – krije politika. Pitanje vina znatno će se lakše riješiti nego problem separatističkih enklava na teritoriju Gruzije, koje pomaže Moskva. Da bi se ta pitanja riješila, kažu američki analitičari, svaka od strana trebati biti spremna na popuštanje.
