Sljedeći će se američki predsjednik već na početku svog mandata morati uhvatiti u koštac s nizom vanjskopolitičkih problema. Međutim, vanjska se politika još uvijek nije isprofilirala kao važna tema američke izborne kampanje – iako se ona ovih dana nalazi možda u svojoj ključnoj fazi. Ivana Kuhar javlja o nedavno održanom panelu u Washingtonu na kojem se raspravljalo upravo o ovom problemu.
Rat protiv terorizma, američki angažman u Iraku, iranske ambicije na planu nuklearne energije, globalizacija, skupa nafta, imigracija - sve su to teme s kojima će se novi američki predsjednik ili predsjednica morati 'pozabaviti' odmah po stupanju na dužnost, u siječnju sljedeće godine.
Međutim, kada je vanjska politika u pitanju, izborna retorika demokrata i retorika republikanaca prilično je različita – kaže Peter Beinart iz utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose. Političari koji se natječu za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke najčešće govore o ratu protiv terorizma.
"Kroz prizmu rata protiv terorizma, republikanci definiraju cijelu američku vanjsku politiku. Kao što su dobrih četrdeset godina vanjsku politiku definirali kroz prizmu hladnog rata. Rat protiv terorizma oni definiraju vrlo široko – termin se ne odnosi samo na rat protiv džihadista sunita iz al-Qaide, već i na odnos Amerike prema Iranu, Siriji, izraelsko-palestinskom sukobu, Iraku. Uz to, republikanci govore o širokom spektru ne-vojnih prijetnji američkoj nacionalnoj sigurnosti" - objašnjava Peter Beinart.
Za razliku od republikanaca, predsjednički kandidati iz Demokratske stranke ne izjednačavaju vanjsku politiku s problematikom nacionalne sigurnosti – kaže Peter Beinart: "Demokrati više govore o temama koje bi se mogle kategorizirati ne kao nacionalna sigurnost, već 'sigurnost građana'. Recimo, odnosi s Kinom u svjetlu seljenja američkih radnih mjesta u tu zemlju. U usporedbi s republikancima, demokrati više govore o globalnom zatopljavanju, o prijetnjama u domeni javnog zdravstva, o globalnim gospodarskim trendovima na području vanjske trgovine i investicija."
Urednik stručnog časopisa Foreign Policy Gideon Rose podsjeća međutim da je u posljednje vrijeme vanjska politika dosta izgubila na važnosti kada su u pitanju američki predsjednički izbori. Vanjskopolitički i diplomatski prioriteti nekog kandidata teško se prepoznaju ako jedino pratite njegovu ili njezinu izbornu kampanju – kaže Gideon Rose – a smjer vanjske politike često više određuju sami događaji, a manje obećanja iz kampanje. "Ključni čimbenici koji će određivati određene predsjedničke odluke bit će karakteristike konkretnih događaja na svjetskoj sceni. A kakve će te karakteristike i događaji biti, to nitko ne može predvidjeti" - smatra Gideon Rose.
Međutim, Max Boot iz Vijeća za međunarodne odnose – koji je također i vanjskopolitički savjetnik republikanskog senatora Johna McCaina – smatra da vanjska politika ima i dalje važnu ulogu kada je u pitanju pridobivanje glasača: "Ja mislim da je vanjska politika jako važna. Recimo, uspjeh Johna McCaina – kojeg su donedavno svi otpisivali kao predsjedničkog kandidata – temelji se velikim djelom upravo na interesu građana za vanjskopolitička pitanja."
John McCaina, republikanski senator iz Arizone - koji od svih republikanaca ima najbolje šanse da bude nominiran predsjedničkim kandidatom svoje stranke – svoju je izbornu strategiju utemeljio upravo na činjenici da je već nekoliko desetljeća vrlo angažiran u određivanju američke strategije na polju nacionalne sigurnosti, obrane i diplomacije.
U ovom trenutku – kada se održavaju stranački izbori po saveznim državama – u predsjedničkoj debati dominiraju ekonomske teme. Međutim, stručnjaci očekuju da će se o vanjskoj politici mnogo više govoriti na jesen, neposredno pred predsjedničke izbore na nacionalnoj razini.
