Ovogodišnji predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama mogli bi imati povijesnu težinu. S bivšom američkom prvom damom i senatoricom iz New Yorka Hillary Clinton i senatorom iz Illinoisa Barackom Obamom u tijesnoj utrci za nominaciju Demokratske stranke, stručnjaci kažu da postoje dobri izgledi da će američki glasači za predsjednika u studenome izabrati prvu ženu ili prvog Amerikanca afričkog podrijetla. Politički analitičari vjeruju da dolazi do istinskih pomaka stavova glasača glede rasnih i spolnih barijera u američkoj politici.
Godina 2008. mogla bi nam donijeti izbornu kampanju kakvu nikad prije nismo imali. Darrell West profesor je političkih znanosti na Sveučilištu Brown. "Ove nam je godine zajamčeno da ćemo bar na demokratskoj strani imati nekonvencionalnog kandidata, nekog tko ne dolazi s uobičajenim karakteristikama za predsjednički položaj".
Profesor West ističe kako je pedesetih godina prošlog stoljeća samo 37 posto Amerikanaca govorilo da bi glasovalo za predsjednika afričkog podrijetla. Do osamdesetih godina postotak Amerikanaca koji bi glasali za crnca, ženu, katolika ili Židova popeo se na preko 90 posto. Profesor West priznaje kako takva stajališta nužno ne znače da ne postoje predrasude prema manjinskim kandidatima. Dodaje da glasači mogu reći kako bi glasovali za ženu ili crnca, a potom u glasačkoj kabini to ne učiniti.
Međutim, njegove analize glasačkih uzoraka tijekom nedavnih primarnih, odnosno stranačkih, izbora uvjerile su ga da je došlo do promjena u glasačkim stajalištima. "Na nedavnim primarnim izborima i izbornim odborima između 80 i 90 posto demokrata glasovalo je za ženu ili za Amerikanca afričkog podrijetla. Da su htjeli kandidata bijelca, tad bi glasovali za bivšeg kandidata John Edwardsa. Međutim on je dobio samo između 10 i 15 posto glasova u većini država gdje je sudjelovao, tako da mislim kako to uistinu održava promjenu glasačkog ponašanja od strane mnogih Amerikanaca".
Profesor West smatra da spol i rasa imaju ogroman utjecaj na glasačke uzorke. Kaže da je Hillary Clinton bila vrlo popularna među ženskim glasačima u predizbornim kampanjama, a Barack Obama uživao je veliki podršku afričko američke zajednice. Međutim, dodaje da je bilo žena koje su glasovale za sentora Obamu, a i Amerikanaca afričkog podrijetla koji su svoj glas dali senatorici Clinton. Profesor West smatra da je ovom proširenju sadašnjem spektru kandidata znatno pridonijelo i nezadovoljstvo načinom na koji predsjednik Bush obavlja svoj posao.
Međutim, neki analitičari i dalje su oprezni. Profesorica Paula McClain, kodirektorica Centra za proučavanje rase, etniciteta i spola na Sveučilištu Duke, priznaje da je došlo do promjena u stajalištima Amerikanaca. Ona se prisjeća kako su se nade u izbor predsjednika afričkog podrijetla budile i gasile opetovano posljednjih desetljeća – vjerojatno je najpoznatiji slučaj neuspješne utrke za Bijelu kuću borca za građanska prava Jessea Jacksona. "Je li u Sjedinjenim Državama bilo mnogo promjena u smislu rase? Apsolutno da. Da li je to dovelo do toga da bi značajni dio bijelaca glasovalo za kandidata crnca? Nisam sigurna. Oprezno sam optimistična da bi se Sjedinjene Države mogle naći blizu točke u kojoj bi bile spremne izabrati predsjednika crnca".
Profesorica McClain kaže da u najnovijim anketama Obama ima 25 posto prednosti nad bivšom prvom američkom damom među registriranim crnim glasačima Demokratske stranke. Među bijelim demokratskim glasačima senatorica Clinton vodi pred senatorom Obamom. Profesorica McClain predviđa da će pitanje rase i nakon super-utorka imati utjecaj u obje kampanje.
Po njenom mišljenju, ukoliko Obama dobije osvoji demokratsku nominaciju, pitanje rase će najvjerojatnije biti dio predsjedničkih izbora u studenome protiv republikanskog kandidata. Ukoliko nominaciju osvoji Hillary Clinton, njen spol će sasvim sigurno postati pitanje. Tko god da osvoji demokratsku nominaciju i sučeli se s mnogo tradicionalnijim bijelcem s republikanske srane, izbori 2008. već sada postavljaju povijesne presedane.
