Američki i hrvatski geolozi identificirali su ispod Jadrana novi aktivni tektonski rasjed koji formira nove otoke. To je jedan od zaključaka višegodišnjih istraživanja i mjerenja koje su zajednički proveli stručnjaci Sveučilišta Arizone i Hrvatskog geodetskog instituta uz pomoć Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Sveučilišta Zagreba i Američke nacionalne zaklade za znanost.
Geolozi su do sada vjerovali da se formiranje dalmatinskih otoka i Dinarida zaustavilo prije 20 do 30 milijuna godina. No na temelju najnovijih istraživanja, uz pomoć GPS tehnologije, utvrđeno je da se kopno i otoci s hrvatske strane Jadrana pomiču. Naime, ispod Jadrana, sjeverozapadno od Dubrovnika i u blizini otoka Visa, proteže se najmanje 200 kilometara dugi rasjed odnosno mjesto sudara dvije tektonske ploče.
Kako pojašnjava Richard Bennett sa Sveučilišta Arizone, Euroazijska ploča tu prelazi preko bivšeg dijela Afričke ploče koji se naziva Južnojadranska mikroploča.
"U smislu tektonike Mediterana radi se o otkriću važnog dijela slagalice zato jer su stručnjaci posvetili proučavanju ovog područja znatno manje pozornosti nego, na primjer, Alpama ili Apeninima. Radi se o komadiću mozaika koji nam je nedostajao da upotpunimo sliku o tome što se događa u bazenu između Afričke ploče i Euroazijske ploče."
Bennett i njegove kolege, uključujući hrvatske stručnjake, mjerenjima su utvrdili da se peta "talijanske čizme" približava hrvatskoj obali oko četiri milimetra godišnje. "Postavljali smo GPS uređaje na stijene i pratili njihovo pomicanje", pojašnjava Richard Bennett. Ako se nastave ovakva tektonska pomicanja, od 4,5 kilometara za milijun godina, Bennet tvrdi da bi se istočna i zapadna obala Jadrana mogle spojiti za 50 do 70 milijuna godina.
"Kako se dno Jadrana pomiče prema Dinaridima karbonatni materijal koji se nalazi iznad se struže i formira nove jadranske otoke. Kroz dugačko vremensko razdoblje ovaj proces pridonosi razvitku vanjskih Dinarida čiji su jadranski otoci dio."
Mjesto sudara dvije tektonske ploče Bennett uspoređuje sa snježnom ralicom koja ispred sebe gura snijeg s tim da u ovom slučaju snijeg predstavlja morsko dno koje se podiže kako bi formiralo dalmatinske otoke i Dinaride. "Tamo se mogu vidjeti prvi obrisi novih otoka", kaže Bennett dodajući kako ovo ima implikacije za Hrvatsku, Crnu Goru, jug Italije i Albaniju. Profesora Bennetta pitali smo mogu li se u ovom području mogu očekivati veći potresi.
"Izgleda da je rasjed zaustavljen te da akumulira opterećenje koje se jednog dana može materijalizirati u veći potres. Međutim, da bi se ovo potvrdilo potrebna su daljnja istraživanja."
Profesor Richard Bennett kaže da je od Američke nacionalne zaklade za znanost zatražio sredstva za dodatna istraživanja i mjerenja u Hrvatskoj. U međuvremenu, nastavit će se suradnja s hrvatskim geodetima i stručnjacima sa državnog sveučilišta savezne države Washington koji su iskazali zanimanje za ovaj projekt. Rezultati navedenog istraživanja objavljeni su u siječanjskom broju časopisa "Geology", a s hrvatske strane koautori su Tomislav Bašić sa Zagrebačkog sveučilišta i Hrvatskog geodetskog instituta te Željko Bačić i Marijan Marjanović iz Državne geodetske uprave Republike Hrvatske.