Ujedinjeni narodi procjenjuju da žene predstavljaju najmanje 40 posto svjetske radne snage, te da – u prosjeku – rade više od muškaraca. Međutim, žene za taj rad zarade tek četvrtinu ukupno isplaćenog novca. Osim toga, ženama je u mnogim zemljama ograničen pristup zdravstvenom sustavu i obrazovanju, imaju i manje šanse da dobiju bolji posao, a i lošije su politički zastupljene.
Nejednakost postoji u pet glavnih područja – šansama da se postigne uspjeh na ekonomskom planu, sudjelovanju u ekonomskom životu, razlikama u političkoj zastupljenosti, te razlikama u pristupu zdravstvu i školstvu. Mnoge su zemlje ostvarile znatan napredak – kaže Saadia Zahidi iz Svjetskog gospodarskog foruma, neovisne organizacije sa sjedištem u Ženevi koja prati ovu problematiku.
"Zemlja u kojoj je najbolja situacija je Švedska koja je nejednakost uklonila za oko 81 posto. Nju slijede druge skandinavske države. Najgore stanje je u Jemenu, gdje su razlike premošćene tek za 45 posto. Prije Jemena na ljestvici su Saudijska Arabija, Nepal Pakistan i Čad – svaka od ovih zemalja 'zatvorila' je razlike između spolova za oko 50 posto."
Neki stručnjaci ukazuju na plemenske običaje, način života u određenim kulturama, predrasude i široko rasprostranjene klišee – kao razlog za nejednakost između muškaraca i žena u mnogim zemljama u razvoju. Prema podacima Ujedinjenih naroda, žene predstavljaju oko 70 posto od milijarde i 700 milijuna izrazito siromašnih – onih koji žive na manje od jednog američkog dolara dnevno. Većina te populacije nema pristupa medicinskoj njezi niti je mogu platiti.
Samo 31 posto žena u zemljama u razvoju ima pristupa liječničkoj skrbi za trudnice – za razliku od više od 80 posto žena u razvijenim zemljama. U subsaharskoj Africi svake minute umire jedna žena, zbog komplikacija vezanih uz trudnoću. Napredak na ovom području je prespor – kaže Sunita Kishor iz organizacije MEASURE Demographic and Health Surveys – američke organizacije koja pruža tehničku pomoć zemljama u razvoju.
"Stopa smrtnosti pri porodu je vrlo visoka. Na svakih tisuću slučajeva uspješnih porođaja, u najmanje 22 zemlje svijeta dolazi 500 slučajeva smrti majke pri porođaju. Kada se mjeri stopa preživljavanja, kao i kvaliteta medicinske njege, očito je da se žene i danas bore za jednakost."
Ujedinjeni narodi smatraju da bi se tri četvrtine smrtnih slučajeva pri porodu moglo spriječiti, ako bi postojala kvalitetna medicinska njega. Sunita Kishor naglašava da u konačnici nedostatak osnovne medicinske skrbi, kao i temeljne liječničke brige o novorođenčadi vrlo košta zemlje u razvoju.
"Troškovi zdravstva su ogromni. Nekvalitetna medicinska njega također utječe na neproduktivnost društva. Ako u bolnicu dođe žena koja je smrtno bolesna, onda će troškovi njezina liječenja biti puno veći, u usporedbi s troškovima preventivne medicinske zaštite. Visoka stopa smrtnosti od raznih bolesti nameće društvu u cjelini ogromnu cijenu – poglavito zbog činjenice da prijevremeno umiru produktivni članovi društva, koji su mu mogli još uvijek mnogo doprinijeti."
Kirrin Gill iz Međunarodnog centra za istraživanje problema žena, čije je sjedište u Washingtonu, ukazuje na povezanost gospodarskog razvoja i stupnja zaštite zdravlja žene. U Sierra Leoneu pri porodu umre svaka šesta žena, u Švedskoj tek jedna u 30 tisuća.
"Medicinska njega koja stoji na raspolaganju trudnicama u svojoj je konačnici povezana s time da li konkretno društvo ostvaruje potencijale žena, da li uopće investira u tu polovicu stanovništva. Tamo gdje su žene neobrazovane, nemaju priliku da se zaposle, a odluke o njihovom osobnom životu donosi netko drugi – tamo je medicinska njega za trudnice vrlo slaba. Zato, u našim analizama, mi ne gledamo na ženu kao isključivo majku, već kao osobu čiji je doprinos društvu od ključnog značaja, i kao pojedinca i kao građanske."
U mnogim dijelovima svijeta žene ne donose vlastite odluke niti kada je u pitanju njihovo zdravlje. Prema podacima Ujedinjenih naroda, u Bangladešu, u 48 posto obitelji te odluke donosi muž. U subsaharskoj Africi, to se događa u čak 75 posto obitelji. I u zemljama gdje su se žene izborile za svoja prava, na političkoj sceni one su još uvijek manjina.
Prema podacima Inter-parlamentarne unije, organizacije koja okuplja zakonodavna tijela, žene predstavljaju tek 17 posto ukupnog broja parlamentarnih zastupnika, te tek 6 posto ukupnog broja premijera. Sudjelovanje u političkom životu zahtjeva i određenu razinu obrazovanosti.
Međutim, statistički podaci svjetske organizacije pokazuju da žene predstavljaju dvije trećine ukupnog broja nepismenih na svijetu. Od oko 300 milijuna djece koja ne idu u školu, dvije trećine su djevojčice. Valerie Hudson, profesorica na Sveučilištu Brigham Young u saveznoj državi Utah kaže da visoka stopa nepismenosti predstavlja ogroman teret za siromašne zemlje.
"Kada se uspoređuje relativna razvijenost siromašnih zemalja, razlike između bolje stojećih i onih koje to nisu mogle su se objasniti razlikom u pismenosti muškaraca i žena. Najsiromašnije su one zemlje u kojima su te razlike dramatične. To zaista šteti ekonomiji dotične zemlje."
U većini zemalja, žene zarađuju manje od muškaraca. U nekim regijama svijeta, one rade znatno više od muškaraca. Prema statistikama Ujedinjenih naroda, u 22 industrijske zemlje, žene zarađuju tek 80 posto zarade muškaraca. U subsaharskoj Africi – manje od 70 posto. Politologinja Valerie Hudson kaže da je to tek dio opće slike stanja.
"Usporedna analiza po državama vrlo će lako dokazati da žene nisu jednake – mjereno njihovim aspiracijama, po tome jesu li u stanju utjecati na vlastiti život, da li se njihov doprinos društvu jednako vrednuje… Jer, čak i u najrazvijenijim zemljama, vidimo da ne postoji istinska jednakost kada su u pitanju žene i muškarci."
Bez obzira na postignuti napredak, diljem svijeta očita je nejednakost spolova – i na ekonomskom i na društvenom kao i na političkom planu. Stručnjaci naglašavaju da se istinski napredak neke zemlje mjeri po tome koliko je realizirala puni potencijal svih svojih građana bez obzira na spol, te u kojoj je mjeri premostila razlike između spolova.