Američko povlačenje iz Vijetnama pamti se kao sramotan kraj pogrešnog rata koji je, međutim, imao malo negativnih posljedica po Sjedinjene Države i saveznike. Pozivajući Amerikance da ostanu ustrajni po pitanju Iraka predsjednik Bush dovodi u pitanje takvu povijesnu procjenu, piše New York Times u osvrtu na jučerašnji govor predsjednika Busha u kojem je aktualni rat u Iraku usporedio s Vijetnamskim ratom. Predsjednik je podsjetio da je američko povlačenje iz Vijetnama bilo praćeno nizom krvavih prevrata u regiji, poglavito u Kambodži, dodajući kako to iskustvo daje razlog ustrajnosti u Iraku umjesto skorog povlačenja.
Povjesničari kažu da je predsjednik, činjenično gledano, u pravu, ali mnogi su ipak pronašli zamjerke u njegovoj analogiji koja je imala za cilj ukazivanje na opasnosti od naglog povlačenja američkih snaga iz Iraka. Novinar New York Timesa piše da se američko povlačenje iz Vijetnama teško može ocijeniti naglim te da je trajalo znatno duže nego što se brojni ljudi sjećaju. «Usporedba s Vijetnamom treba nas navesti da se više zamislimo nad time kako minimalizirati posljedice našeg vojnog neuspjeha», kaže veteran Vijetnamskog rata i profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Bostona, Andrew Bacevich. Ukoliko smo doista zabrinuti za sudbinu Iračana onda moramo otvoriti naša vrata onima koji su nas podržali unatoč opasnostima po njih i njihove obitelji, kaže Bachevich. Neki članovi Kongresa i organizacije za ljudska prava zatražili su od Bushove administracije da ukine ograničenja na broj Iračana koje se namjerava primiti.
Predsjednik se u svom govoru prisjetio i američkih žrtava u II svjetskom ratu i predanosti koja je bila potrebna da se američki neprijatelji, imperijalni Japan i nacistička Njemačka, pretvore u pouzdane i odgovorne saveznike. Povjesničari primjećuju da su Njemačka i Japan – za razliku od Iraka – bili homogene zemlje s jasnim nacionalnim identitetom i bez unutrašnjih okršaja različitih frakcija ili vjerskih skupina, navodi New York Times.
Washington Post izvještava o planu Bushove administracije da provjerava tisuće ljudi koji surađuju s humanitarnim i neprofitnim organizacijama, a koje dobivaju vladina sredstva kroz Američku agenciju za međunarodni razvitak. Na taj način, piše washingtonski dnevnik, američka vlada želi osigurati da te osobe nisu povezane s pojedincima ili skupinama koje se dovodi u vezu s terorizmom.
