Upitan da li misli da je međunarodna pregovaračka skupina za Kosovo sučeljena s nemogućom misijom u kojoj bi se Srbi i kosovski Albanci trebali složiti oko plana za budućnost ovog teritorija, jedan od tri diplomata iz te grupe odgovorio je: “Ne, ta misija nije nemoguća, ali je vrlo teška.”
Ruski, njemački i američki pregovarači, koji sebe nazivaju “trojka”, pokušavaju uspjeti tamo gdje drugi nisu. Jedan od svjetski najiskusnijih stručnjaka za mirno rješavanje sukoba, Finac Martti Ahtisaari, proveo je veći dio godine uzalud pokušavajući premostiti jaz između Beograda i Prištine.
Dok Srbija priznaje samo opću autonomiju ove pokrajne, Albanci – koje predstavljaju više od 90 posto ukupnog stanovništva - kažu da će sporazum sa Srbijom biti moguć samo ukoliko im se odobri neovisnost.
Kada je Martti Ahtissari uvidio da se dvije strane nikako ne mogu složiti, od njega je zatraženo da izradi vlastiti plan za budući status Kosova. Ahtisarijev je plan predvidio uvjetovanu neovisnost sa zajamčenom sigurnošću za manjine. No odbila ga je Rusija, koja je zaprijetila korištenjem veta u Vijeća sigurnosti. Sjedinjene su Države pak nagovijestile da će priznati neovisnosti Kosova, naglašavajući pritom daje važno da se Kosovo prizna u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi pregovori rezultat su moskovske inicijative. Ruski pregovarač Aleksandar Botsan-Karčenko sumnja da će novi krug pregovora biti uspješan: "Znajući kako je ova misija teška, ja nemam iluzija. Ali obveza koju je Kontaktna skupina preuzela u Prištini od iznimne je važnosti i već možemo naslutiti neke rezultate."
Iako kosovski čelnici tvrde da i dalje insistiraju na postizanju neovisnosti, nedavno su se obvezali da će surađivati s trojicom pregovarača u traženju zajedničkog rješenja. 'Trojka' neće izložiti nove prijedloge za budućnost Kosova, već će posredovati između dvije strane.
Direktor nevladina Instituta za politološka istraživanja Ilir Dugolli kaže da Albance, nakon osam godina strane uprave, svako odgađanje vrlo pogađa: "Primijetit ćete mješavinu razočarenja, frustracije i neizvjesnosti. Osjetit ćete i zabrinutost ljudi o tome kako će se ovaj proces završiti. Svi se pitaju hoće li Europska unija postići konsenzus u vezi s Kosovom."
Naime, neke države Europske unije odbacile su Ahtissarijev plan, ukazujući time da neće priznati neovisnost Kosova ukoliko ona ne bude postignuta pregovorima. Dugolli kaže da ga žalosti prijedlog nekih diplomata Europske unije o teritorijalnoj podjeli Kosova, u slučaju da pregovori ne uspiju. On smatra da je ta ideja opasna.
"U tom bi slučaju Albanci tražili nešto zauzvrat, na primjer Preševsku dolinu koja je na teritoriju Srbije. A ta bi ideja mogla rasplamsati pobunu u Makedoniji. Pitanje je što bi se dogodilo i u Republici Srpskoj te drugim područjima u regiji. Dakle, to bi bilo vrlo riskantno i opasno rješenje" - tvrdi Dugolli.
Pregovori “trojke” tek su počeli. Obje su se strane obvezale na suradnju. Iako je vrlo malo onih koji vjeruju da će ovi pregovori uroditi plodom, ipak postoji nada da bi se u sljedećih nekoliko mjeseci možda mogla dogoditi i neka iznenađenja.
