Linkovi

Pedeset godina Stax-a i soula


Memphis, TN, grad odavno poznat kao “Home of the Blues” i “Birthplace of Rock ‘n Roll,” slavi 50 godina jednog drugog svjetski poznatog glazbenog stila koji je potekao iz te “kolijevke popularne glazbe,” pedeset godina soula. Ali slavi se ta velika godišnjica i u drugim gradovima, od New Yorka do Los Angelesa, održavanjem koncerata, objavljivanjem niza reizdanja…

Prije soula bio je rock ‘n roll, prije rock ‘n rolla bili su blues i gospel i radne i žetvene pjesme s plantaža pamuka. Prije soula bili su W. C. Handy i Bessie Smith, Jerry Lee Lewis i Elvis Presley i Johnny Cash… “Memphis je,” rekao je jednom Tom Petty, “glazbeni centar svijeta.”

Zahvaljujući svom geografskom položaju, svi koji su iz Delte kretali put sjevera – crni i bijeli, siromašni i bogati, iz grada i sa sela, išli su preko Memphisa, punili njegove ulice, dolazili, odlazili iz grada, donosili sa sobom svoja vjerovanja i svoje kulture, ostavljali, za sobom, duboke tragove, sve je to dalo svoj prilog stvaranju bogatog glazbenog “melting pota,” položilo i temelje Memphis Soulu, jednom od najosebujnijih glazbenih stilova.

Punih 50 godina već, soul je, sa svojom nevjerojatnom energijom, međunarodna senzacija. Sve je počelo 1957. godine, u jednoj četvrti Memphisa južno od središta grada, četvrti koja će kasnije dobiti nadimak “Soulsville, USA,” osnivanjem, u jednoj njenoj napuštenoj kino-dvorani, diskografske kuće Stax Records i tonskog studija Royal. Zahvaljujući njima, počet će karijere bezbroj soul-glazbenika. Osnivači Staxa (tada je još nosio ime Satellite Record Shop, jer i počeo je, zapravo, kao prodavaonica ploča), bili su jedan konzervativni bijelac, bankovni činovnik po imenu Jim Stewart, i njegova sestra Estelle Axton, koja mu je posudila novac, za početak businessa. Stewart je svirao violinu, u jednom country bendu, i nije mu na umu bilo raditi s afroameričkim izvođačima nego “otkriti” novog Elvisa. Kad su brat i sestra doznali da je ime Satellite već bilo registrirano, promijenili su ga u Stax, ime napravljeno od dva prva slova njihovih prezimena. Dopalo im se to ime – Stax, njegovo moguće značenje – kao u “stacks of records,” hrpa ploča. Budući da se demografski profil četvrti ubrzo počeo mijenjati – s bjelačkog na uglavnom crnački – sve je manje bilo onih u susjedstvu koje je zanimao country. Kako je Estellinim novcem bilo kupljeno i nešto opreme za snimanje, a vlasnici bili bez predrasuda, ali s puno sluha, u Stax su počeli zalaziti mladi, talentirani crnci, u tonski studio, na audicije. Upravo na taj način i rodile su se prve zvijezde te legendarne soul etikete.

Stax će kasnije prijeći u crnačko vlasništvo, postati jedna od najvećih i najuspješnijih kompanija u crnačkim rukama, ali, nažalost, zbog financijskih i pravnih problema, bankrotirati 1975. godine. Njen bogati glazbeni katalog preuzet će Concord Records, 2006. godine, i na toj etiketi izdani su već mnogi novi albumi, re-izdanja klasika iz originalnog kataloga.

Od svojih skromnih početaka, Stax će prerasti u vodeću soul glazbenu etiketu u Sjedinjenim Državama, postati kulturni fenomen koji će u glazbenu kulturu - lokalnu, američku i međunarodnu - unijeti trajnu promjenu, postati jedan od najvažnijih glazbenih studija u svijetu, lansirati hitove nepoznatih glazbenika koji će preko noći postati ikone i čiji utjecaj u glazbi je i danas od vitalnog značaja – Isaaca Hayesa, Otisa Reddinga, Staple Singers, Wilsona Picketta, Rufusa i njegove kćeri, Carle Thomas, Sam&Dave dueta, Alberta Kinga … i postati istovjetan s pokretom za građanska prava, šezdesetih i sedamdesetih godina.

Kao glazbeni žanr, soul se počeo razvijati potkraj 50-ih godina, kad su umjetnici poput Sama Cookea i Raya Charlesa počeli mješati tradicionalni gospel sa ritam-i-blues stilovima. Memphis nije bio jedini, soul se pojavio, i razvijao, u afro-američkim četvrtima drugih gradova – Chicaga, Philadelphije, Detroita… ali u Memphisu se najviše oslanjao na gospel, gospel je Memphis Soulu dao karakteristični zvuk. “Na Sjeveru,” rekao je jednom Isaac Hayes, “bio je Motown i njegov uglađeni zvuk… ali ispod Mason-Dixon Line, dolje, na Jugu, soul je bio sirovi, sirovi zvuk, i bio je naš zvuk.”

Postoje i druge definicije soula. Za Roberta Gordona, glazbenog kritičara, autora biografije Muddyja Watersa, dobitnika nagrade W. C. Handy, za članke i eseje na temu bluesa, autora, također, knjige It Came From Memphis, o rađanju ne samo Staxa nego i drugih povijesnih glazbenih etiketa kao što su Sun i Hi Records, soul su oblikovali gospel i međurasni korijeni. Za njega, soul je most, zajedničko tlo koje su otkrile i bjelačka i crnačka kultura i to izrazile putem glazbe, putem soula. Dvije su se strane našle, i sretno spojile, u Staxu, tom multirasnom čudu u vrijeme kad je segregacija itekako još vladala na Jugu. Značaj Staxa nije bio samo glazbenog, već i društvenog karaktera.

Za Roba Bowmana, autora knjige Soulsville USA, Memphis Soul bio je - puki slučaj, kao što je i za Stevea Croppera, gitarista u bjelačkom bendu Mar-Keys, bendu koji je osnovao sin Estelle Axton. U Stax je jednog dana ušao klavijaturist Booker T. Jones i sa Steveom Cropperom započeo spontani dijalog koji je doveo do formiranja Booker T. & the MGs, jednog od najjačih i najuspješnijih bendova soula.

U Staxu su, očito, prije svih drugih znali, i bili spremni to prihvatiti – različite rase mogu u skladu živjeti!

XS
SM
MD
LG