Administracija predsjednik Busha traži da se dopuni zakon koji regulira američko nadgledanje i prisluškivanje stranih obavještajnih aktivnosti u Sjedinjenim Državama. Demokratski članovi Kongresa signaliziraju da bi se mogli protiviti usvajanju predloženih promjena jer su zabrinuti zbog jednog prijašnjeg kontroverznog programa prisluškivanja koji je provodila administracija.
Administracija predsjednika Busha traži od Kongresa da odobri izmjene Odredbe o praćenju stranih obavještajnih djelatnosti, ili po engleskoj kratici FISA-e. Predložene modifikacije dale bi vladi više ovlasti da prikuplja strane obavještajne informacije. Pristaše izmjena kažu da bi to dovelo postojeći zakon u sklad s promjenama u tehnologiji, uključujući elektronsku poštu i bežične komunikacije.
Direktor obavještajnih aktivnosti na nacionalnoj razini Michael McConnel na nedavnom je saslušanju pred senatskim Odborom za obavještajne djelatnosti zatražio od zastupnika da usvoje amandmane na taj zakon. "Bude li to usvojeno, pomoći će našim obavještajcima da zaštite zemlju sprječavajući teroristička djela unutar Sjedinjenih Država".
Međutim, izgleda da mnogi demokratski zastupnici nisu skloni proširivanju vladinih ovlasti za praćenje i prisluškivanje. Postavljaju pitanje legalnosti programa prisluškivanja uspostavljenog nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine, tvrdeći da administracija tek treba adekvatno odgovoriti na njihove zabrinutosti glede tog programa. Spomenuti program omogućavao je Nacionalnoj agenciji za sigurnost NSA da prati bez sudskog naloga telefonske pozive i poruke elektronske pošte osoba u inozemstvu koje se sumnjiči za terorističku djelatnost i ljudi s kojima komuniciraju u Sjedinjenim Državama.
Predsjednik Bush branio je taj program kao nužno oruđe u borbi protiv terorizma, međutim, mnogi u Kongresu smatraju da se njime krši FISA, koja eksplicitno traži sudske naloge za takvu aktivnost. U siječnju administracija je dopustila da taj program preispita tajni Sud za praćenje stranih obavještajnih djelatnosti. Međutim, to nije bilo dovoljno za neke skeptične zastupnike. Prošli tjedan senatski Odbor za pravosuđe izdao je subpoene tražeći od Bijele kuće, ureda dopredsjednika Cheneya i Ministarstva pravosuđa dokumente koji se odnose na taj sporni program prisluškivanja i praćenja.
Predsjedatelj odbora Patrick Leahy, demokrat iz Vermonta, nedavno je o tome govorio u jednoj emisiji televizijske mreže NBC. "Bijela kuća je odabrala sučeljavanje umjesto suradnje i mislim da to nije dobar izbor. Nijedan demokrat ili republikanac u Odboru ne traži da se predaju dokumenti o operacijama gdje su prisluškivani teroristi. Ono što tražimo jest pravno objašnjenje kojim su se vodili kad su godinama pratili i prisluškivali obične Amerikance i sve druge bez sudskog naloga".
Administracija ima do 18. srpnja da odgovori na subpoene. Neki demokrati nagovještavaju da neće biti skloni odobravanju izmjena u zakonu o nadgledanju stranih obavještajnih aktivnosti sve dok administracije ne dostavi dodatne informacije o programu prisluškivanja koji je provodila NSA-a.
Međutim, neki kongresni zastupnici tvrde da je nakon neuspjelih bombaških napada u Londonu i Glasgowu ključno da se osuvremene propisi o prisluškivanju i praćenju. Oni, kao i administracija predsjednika Busha, tvrde da predložene izmjene uključuju i adekvatne mehanizme zaštite prava na privatnost Amerikanaca. Među njima je i senator Joseph Lieberman, koji sam sebe naziva 'neovisnim demorkatom'. On je o tom pitanju ovaj tjedan govorio za televizijsku mrežu ABC. "Uhvaćeni smo u stranačkom prepucavanju glede pitanja može li američka vlada prisluškivati razgovore ili pratiti poruke elektronske pošte osoba koje nisu američki državljani. To je pogrešno. Moramo riješiti taj problem i usvojiti zakon koji će ljudima koji za nas rade dati sposobnost da nas i štite".
Inače, senator Lieberman predsjedatelj je senatskog Odbora za domovinsku sigurnost i državnu upravu.