Dnevnik International Herald Tribune objavio je agencijsku vijest o pritvaranju Drage Ljubičića, svećenika s Raba, zbog sumnji o seksualnom zlostavljanju djece.
'Slučaj je šokirao zemlju u kojoj je gotovo devedeset posto stanovništva katoličke vjere, a crkva uživa široku podršku javnosti i vlasti' - piše u članku koji je objavio ovaj američki list koji se tiska u New Yorku i Parizu. Navodi se izjava glasnogovornika lokalnih crkvenih vlasti koji je izjavio da će se poduzeti adekvatne mjere, ukoliko se sumnje pokažu točnima. 'Riječ je o djelima koja su besramna izdaja svećenićkog poziva' – rekao je Danijel Delonga.
'Pritvaranje rapskog svećenika Drage Ljubičića drugi je slučaj navodne pedofilije u katoličkoj crkvi u Hrvatskoj' – piše International Herald Tribune. 2003. godine, jedan je zagrebački svećenik osuđen na kaznu zatvora od 21 mjeseci, zbog seksualnog zlostavljanja 13 djevojčica. Kasnije mu je kazna smanjena na tri mjeseca uvjetno – što je, tvrde kritičari, pokazalo da 'hrvatsko sudstvo ne želi ići protiv crkve'.
******
Dnevnik New York Times objavio je osmrtnicu Kurta Waldheima, austrijskog diplomata koji je od 1972. do 1982. bio glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
Waldheimova karijera je krajem osamdesetih bila zasjenjena otkrićem da je cijelog života prikrivao svoje veze s nacističkim organizacijama te da je jedinica Wehrmachta u kojoj je kao časnik služio za vrijeme Drugog svjetskog rata počinila ratne zločine na teritoriju bivše Jugoslavije i Grčke.
Nije dokazano da je Waldheim osobno odgovoran za ratne zločine – piše New York Times.
Waldheimova osmrtnica u New York Timesu opisuje ga kao vjerojatno jedinog stranca koji je bio odlikovan i od Ante Pavelića i od Josipa Broza Tita. Kada se 1986. otkrilo da ga je NDH 1942. odlikovala Ordenom kralja Zvonimira, za sudjelovanje u borbama na Kozari, Kurt Waldheim je rekao da su 'taj orden dobivali svi njemački časnici u Hrvatskoj, odnosno da su se Ordeni kralja Zvonimira dijelili kao čokolade.'
Newyorški dnevnik navodi i riječi bivšeg jugoslavenskog obavještajca Antona Kolendića, koji tvrdi da je 1948. Jugoslavija dodala Waldheimovo ime popisu raznih zločinaca koji je sastavljala Komisija Ujedinjenih naroda za ratne zločine. No, nakon raskida sa Staljinom, Jugoslavija je postala neutralna, odustala je od teritorijalnog spora s Austrijom oko Koruške, i više nije imala interesa za Waldheimov slučaj – tvrdi Anton Kolendić.
Američki povjesničar Edwin Herzstein o Waldheimu kaže da ''on nije bio psihopat kao Josef Mengele ili rasist prepun mržnje poput Adolfa Hitlera. Waldheimova 'običnost' vjerojatno je i najvažnija njegova karakteristika. Povijest nas međutim uči da Hitler i Mengele nikad ne bi bili u stanju počiniti svoje zločine da nije bilo stotina tisuća 'običnih ljudi' poput Kurta Waldheima – dobronamjernih ali i ambicioznih'' – kaže Herzstein.