U svom godišnjem izvješću Amnesty International sa sjedištem u Londonu ističe Sjedinjene Države i njihove saveznike kao one koji doprinose kršenju ljudskih prava u svojim nastojanjima na polju borbe protiv terorizma i rata u Iraku. "Ničim sputana proizvoljna izvršna vlast provodi se u Sjedinjenim Državama nesmiljeno od strane američke administracije, tretirajući cijeli svijet kao jednu veliku bojišnicu u svom 'ratu protiv terorizma'" – piše u izvješću. Otmice, uhićenja, pritvaranja ili zlostavljanja osumnjičenika odvijaju se ili izravno ili uz pomoć dalekih zemalja kao što su Pakistan, Gambija, Afganistan ili Jordan. "U rujnu 2006. godine" – piše u predgovoru godišnjeg izvješća – "predsjednik Bush je priznao ono što je Amnesty International znao odavno – da CIA vodi tajne pritvorne centre u okolnostima koji praktički predstavljaju međunarodni zločin".
Tijekom proteklih nekoliko godina Sjedinjene Države su sa svojim saveznicima transferirale na nezakonit način stotine osoba u zemlje kao što su Sirija, Jordan i Egipat. U dijelu izvješća koji se odnosi na Europu nabrajaju se neke od zemalja koje su – po mišljenju Amnesty Internationala - u tome sudjelovale: Bosna i Hercegovina, Njemačka, Italija, Makedonija, Švedska i Britanija. "Sama činjenica da su europske vlade bile u dosluhu u tim transferima, da su bile u dosluhu u praktičnoj predaju osoba zemljama gdje bi mogle biti zlostavljane užasna je poruka o djelotvornosti ljudskih prava u Europi".
U dijelu izvješća koje se odnosi na Hrvatsku navodi se da naslijeđe rata i dalje zasjenjuje ljudska prava. Nekažnjavanje za ratne zločine i dalje je rasprostranjeno, a hrvatsko pravosuđe nije odgovarajuće reagiralo na kršenja ljudskih prava iz ratnog razdoblja, neovisno od etničkog podrijetla žrtava ili počinitelja. Amnesty International podsjeća da se od 300.000 raseljenih hrvatskih Srba, prema službenim podacima, kući vratilo njih 125.000, no ova organizacija navodi da se taj podatak smatra precijenjenim.
U izvješću također stoji da su Srbi u Hrvatskoj i dalje suočeni s diskriminacijom u zapošljavanju i ostvarivanju socioekonomskih prava. Ističe se problem nemogućnosti povratka zbog oduzetih stanarskih prava. U Hrvatskoj se kao problem navodi i nasilje prema ženama i problem školovanja romske djece. Broj slučajeva nasilja prema ženama i dalje je vrlo visok, stoji u izvješću u kojem se podsjeća da je Autonomna ženska kuća Zagreb sudu prijavila osoblje lokalnog centra za socijalnu skrb i dvoje sudaca jer nisu zaštitili 25-godišnju ženu koju je ubio suprug, nakon što je u više navrata tražila zaštitu odgovarajućih tijela.
U odjeljku u Bosni i Hercegovini kaže se da mnogi počinioci ratnih zločina i zločina protiv humanosti i dalje izbjegavaju pravdu, a tisuće slučajeva nestalih osoba i dalje je neriješeno. Manjine u BIH sučeljene su s diskriminacijom, između ostalog, na polju zapošljavanja i obrazovanja – stoji u godišnjem izvješću Amnesty Internationala. U dijelu o Bosni i Hercegovini spominju se i nedostatni rezultati na polju povratka izbjeglica, kojih se – prema procjenama – vratilo oko milijun od dva milijuna i dvjesto tisuća raseljenih.
Srbiji se također zamjera što nije uhitila i tranferirala u den Haag osobe optužene za ratne zločine. Kaže se da su pred domaće sudove izvedeni dužnosnici nižeg ranga, te da se nastavlja diskriminacija protiv Roma i drugih manjina, posebice na Kosovu.
