Farmere u Sjedinjenim Državama sve više zabrinjava misteriozna nestašica pčela medarica. Američka vlada je objavila da provodi istragu dramatičnog smanjenja populacije pčela posljednjih mjeseci, a Kongres je održao istražno svjedočenje o tom rastućem problemu. Pčele se ne koriste samo za stvaranje meda, nego, još i više, za oprašivanje brojnih vrtnih i voćarskih kultura.
Duboko u srcu ruralne Amerike, farmeri govore o krizi. U srži problema su pčele – točnije, to da ih nema. Pčelar David Hackenberg vlasnik je farme meda nazvane Buffy Bee, pokraj Tampe, na Floridi. On je, kaže, izgubio dvije trećine svojih kolonija pčela u samo nekoliko tjedana.
"Ovo mora biti nešto novo. I u prošlosti se događalo da kolonije nestanu, ali sada, ono što je najčudnije, košnice izgledaju kao da je netko pomeo sve pčele iz njih," kaže Hackenberg.
Pčele nestaju zbog – kako je to zasad nazvano – poremećaja propasti kolonija. Hackenbergov biznis, na Floridi i u Pennsylvaniji, počiva na medarstvu i iznajmljivanju pčela farmerima za oprašivanje usjeva.
"Sučeljeni smo s gubitkom od oko 350 tisuća dolara. Tu je trošak nadomještavanja pčela, gubitak ugovorenih poslova s farmerima, gubitak meda … to je za nas vrlo težak financijski udarac," ocjenjuje David Hackenberg.
Točan uzrok poremećaja propasti kolonija nije poznat. No, znanstvenici Državnog sveučilišta Pennsylvanije intenzivno istražuju taj fenomen. Prema njihovim dosadašnjim saznanjima, slaba prehrana pčela, suša i uporaba pesticida izazivaju kod njih 'ekstremni stres'. Taj stres, vjeruju znanstvenici, šteti imunološkom sustavu pčela, poput, recimo, AIDS-a kod ljudi.
S druge strane, znanstvenici američkog ministarstva posljoprivrede ukazuju na nametnika grinju varroe, koji parazitira na pčelama i leglu i prenosi im viruse. Pčelari kažu da su grinje varroe postale otporne na insekticide kojima ih se ubijalo, te da šteta na košnicama postaje sve veća.
No, štete ne pogađaju samo pčelare. Studija Sveučilišta Cornell ustanovila je da u Sjedinjenim Državama usjevi i druge kulture u ukupnoj vrijednosti od 14 milijardi dolara ovise o oprašivanju pčela medarica.
Carl Grooms je vlasnik farme na Floridi, gdje uzgaja čitav niz povrtnih i voćnih kultura. "Kada ne bih mogao unajmiti košnice pčela i postaviti ih uz moje nasade tikvica, zuchina i buća, onda uopće ne bih ni uzgajao te nasade jer nema dovoljno divljih medarica u prirodi da to sve opraše. Ovdje se intenzivno uzgajaju i dinje i lubenice; za obje treba imati pčele. Veliki uzgajivači u trenutku donose odluke: ako nema pčela za unajmiti, neće biti ni nasada dinja i lubenica. Sada smo upravo suočeni s takvim odlukama," kaže Grooms.
Na istražnom saslušanju u Kongresu, zakonodavci su se složili da porade na većem izdvajanju saveznih sredstava za istraživanja poremećaja propasti kolonija pčela. Stručnjaci su na saslušanju upozorili da je prošlogodišnja dozvola uvoza košnica iz Australije za potrebe oprašivanja kalifornijskih nasada badema možda rezultirala i uvozom nove bolesti pčela u Sjedinjene Države.
No, dok traju rasprave, a novca za istraživanja nema dovoljno, farmeri i pčelari se plaše da će, kada novac konačno stigne, biti prekasno za stotine pčelara koji će morati odustati od uzgoja pčela i medarstva.