Ugledna američka izdavačka kuća Yale University Press objavljuje u jednom pionirskom poduhvatu niz knjiga o sovjetskoj povijesti koje se temelje na tajnim ruskim arhivima. O projektu Anali komunizma razgovaramo s glavnim urednikom te edicije, povjesničarom Jonathanom Brentom.
Sovjetski se Savez raspao nakon ostavke predsjednika Mihaila Gorbačova 1991. godine. Hladni rat službeno je okončan s dezintegracijom Sovjetskog Saveza. Jedan od nusproizvoda raspada Sovjetskog Saveza je da su nekoć nedostupne i tajne arhive postale otvorene za proučavanje znanstvenicima iz Rusije i drugih zemalja. Jedan od najambiciozniji poduhvata u tom smislu poduzela je izdavačka kuća Yale University Press pod naslovom Anali komunizma.
Od početka devedesetih godina pod vodstvom stručnjaka za rusku povijest Jonathana Brenta objavljeno je 25 tomova od dokumenata prikupljenih u različitim arhivima. "Materijal koji objavljujemo dolazi iz arhiva bivše Komunističke partije, bivšeg Centralnog komiteta, arhiva domaće ekonomije, državnog arhiva ruske federacije. Objavili smo materijale iz predsjedničkog arhiva, kao i one iz arhiva KGB-a".
Edicija se bavi cijelim nizom različitih tema, od suparništva KGB-a i CIA-e u Berlinu, knjige o Lenjinu, kao i knjige o američkoj Komunističkoj partiji. Gospodin Brent kaže da mu Savjetodavni odbor pomaže u odabiru onoga što će istraživati. "Primjerice, ubojstvo Staljinova suparnika Sergeja Kirova, kolektivizacija poljoprivrede, glad iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća, masakar u Katynskoj šumi. To su teme. Kako je do toga došlo? Koji proces se nalazi u pozadini? Tko je odgovoran? Znamo li tko je ubio Kirova?"
Jednom kad se odabere tema – kaže Jonathan Brent – on zajedno s drugim povjesničarima kontaktira različite ruske arhiviste kako bi donijeli odluku o smjeru akcije. Gospodin Brent kaže da su početkom devedesetih kad je projekt Anali komunizma počeo ruski arhivisti bili vrlo skloni suradnji, međutim, da se to u međuvremenu izmijenilo. Prisjeća se susreta koji je prošli mjesec imao u Moskvi s čelnikom ruske arhivske službe Vladimirom Kozlovom. Susret je trebao obilježiti petnaestu godišnjicu njihove suradnje.
Jonathan Brent citira ruskog dužnosnika koji je rekao da je prije 15 godina postojao duh suradnje i otvorenosti. "I rekao je "Nažalost, sad su se Amerika i Rusija udaljile. Ljudi u Americi počinju optuživati Rusiju da je postala neprijatelj, a ne saveznik, a svijet nije ni izbliza toliko optimističan i veseo ili pozitivan kao što je bio tada". Dakle, nije govorio o zatvaranju arhiva, ali to je ukazivalo na jasnu promjenu stava".
Gospodin Brent dodaje da su ruski arhivisti u međuvremenu ponovno klasificirali dokumente čineći ih još jednom nedostupnima za znanstvenike. William Chase je član Savjetodavnog odbora za ediciju Anali komunizma. On kaže se da se ponovna klasifikacija dokumenata i povijesne građe odvija širom svijeta. "To su političke odluke donesene na visokom mjestu isto kao što je administracija predsjednik Busha također reklasificira dokumente. Američke administracije činile su to i u prošlosti, čine to i Rusi. Početkom devedesetih godina nije bilo pravila i propisa o korištenju, tako da ono što rade je postupna regulacija korištenja arhivske građe".
Sljedeći projekt Anala komunizma zajednički je poduhvat s Institucijom Hoover, a bavit će se pogledom na nešto što se naziva osobni Staljinov arhiv, koji uključuje i osobnu knjižnicu bivšeg ruskog diktatora. Jonathan Brent kaže da će ono što pronađu u Staljinovom arhivu ukazati na jednu cijelu novu dimenziju u proučavanju Staljinove vladavine. Očekuje da će u okviru tog projekta objaviti najmanje deset novih tomova Anala komunizma.
