Prema američkim istraživanjima javnog mnijenja, dva najpopularnija predsjednička kandidata iz Demokratske stranke su jedna žena – senatorica Hillary Clinton – te Amerikanac afričkog podrijetla – senator Barack Obama. Među demokratima, prilično jak aspirant za Bijelu kuću je i guverner Novog Meksika, Bill Richardson – koji je hispaničkog podrijetla. Sljedeći prilog govori o diverzitetu - raznovrsnosti - među predsjedničkim kandidatima, odnosno, sve manjoj važnosti rase i spola kao faktora koji utječu na ishod izbora.
Ellen Malcolm je prije dvadeset godina osnovala lobističku mrežu Emily, koja u Demokratskoj stranci promiče izbor što više žena na političke položaje. Prije dvadeset godina, žene na političkoj sceni nisu baš uzimane jake ozbiljno – kaže Ellen Malcolm. "U vrijeme kada na političkim položajima nije bilo mnogo žena, glasači zapravo nisu shvaćali zbog čega bi žena uopće trebala biti kandidat. Nije bilo uzora, modela za to. Kakva bi se žena uopće trebala kandidirati za Senat? Kako bi trebala govoriti, kako bi trebala izgledati? Budući da ljudi na to nisu bili naviknuti, na njihov glas često su najviše utjecale tradicionalne predrasude o ženama".
U posljednjih dvadeset godina situacija se prilično promijenila – danas Amerikancima nije neobično da glasuju za ženu. 'Pokazalo se da žene dobro obavljaju svoj posao. Ljudi imaju u njih povjerenje – kaže Ellen Malcolm, čija je organizacija nedavno podržala predsjedničku kandidaturu Hillary Clinton. Raznovrsnost na izbornoj sceni komentira Scott Keeter iz znanstvene ustanove Centar Pew iz Washingtona. "To je odraz raznovrsnosti u društvu. Zbog velike imigracije posljednjih desetljeća, američko je društvo postalo još raznovrsnije, pogotovo mlađa generacija. Ljudima nije teško biti ili komunicirati s nekim tko je drugačiji od njih. Takav se osjećaj proširio i na politiku.
Raznovrsnosti, odnosno diverzitetu, doprinosi i činjenica da su manjinske skupine – primjerice crnci ili latinoamerikanci – sve manje spremne podržati nekog kandidata samo zato što dolazi iz njihove zajednice. Primjerice, američki crnci prema anketama više vole Hillary Clinton nego Baracka Obamu, senatora afričkog podrijetla – kaže Stephen Hess iz washingtonskog Instituta Brookings. "Barack Obama se na svoj položaj nije 'popeo' uobičajenim putem – nije prethodno bio čelnik crnačke zajednice, što su prije njega bili recimo Jesse Jackson ili Al Sharpton. Oni su se istakli jer su predstavljali glas Amerikanaca afričkog podrijetla, iznosili su njihove zahtjeve, u odnosu na društvo u cjelini. Barack Obama nije prošao taj put".
Zbog toga, Barack Obama svoju 'izbornu bazu' ima u saveznoj državi Illinois, koju i predstavlja u Senatu Sjedinjenih Država – među ljudima svih rasa i etničkog podrijetla.
