Plan predsjednika Georgea Busha o slanju pojačanja u Irak bio je kontroverzan i prije no što ga je predsjednik prije nekoliko dana službeno objavio. Hoće li nova strategija voditi do uspjeha u Iraku, ili će tamo situacija postati još gora? Koje će biti posljedice najavljenog agresivnijeg stava Washingtona prema sve jačem iranskom angažmanu u Iraku? Na ova dva pitanja su za rubriku U žarištu odgovorili američki analitičari, s kojima su razgovarali Al Pessin i Gary Thomas.
Predsjednik George Bush najavio je da će u Irak biti poslano dodatnih 21 tisuća i 500 vojnika. Najavio je također novi paket ekonomske pomoći Iraku. Što se tiče američke zabrinutosti glede sirijske i iranske pomoći pobunjenicima, predsjednik Bush je najavio slanje dodatnih mornaričkih snaga u regiju, na čelu s jednim nosačem zrakoplova.
Vanjskopolitička analitičarka Danielle Pletka, koja radi u washingtonskom Institutu American Enterprise, vrlo je zadovoljna predsjednikovim planom: "Moramo povećati broj vojnika na terenu, posebno u Bagdadu i pokrajini Anbar, ako želimo uspjeh u Iraku. Jedino, brine me činjenica što za to neće biti dovoljno samo 21 tisuća novih vojnika." Danielle Pletka smatra da je potreban sveobuhvatniji napor, koji bi uključivao otvaranje novih radnih mjesta za nezaposlene Iračane te diplomatsku inicijativu u regiji – kako bi i susjedne zemlje pomogle u stabilizaciji situacije.
Međutim, slanju pojačanja u Irak protivi se većina Amerikanaca. Prema jednoj nedavno objavljenoj anketi, predsjednikov plan podržava tek 12 posto ispitanika. Demokratska stranka – koja ima većinu u Kongresu – najavila je da će pokušati blokirati slanje dodatnih postrojbi u Irak. Erik Leaver iz washingtonskog Instituta za politološka istraživanja kaže da su prošle godine također dva puta u Irak slana pojačanja – pa to nije imalo pozitivan utjecaj na tamošnju situaciju. 'Nema smisla slati nove snage, a istovremeno se nadati da će nasilje oslabiti' – kaže Erik Leaver.
On smatra da je najvažnije da Washington jasno objasni iračkim čelnicima da oni moraju raščistiti međusobne razlike te pruzeti punu odgovornost za stabilnost svoje zemlje. Amerika, prema ovom stručnjaku, mora točno odrediti datum svog povlačenja: "Povlačenje vojske iz Iraka ne znači i da mi potpuno napuštamo tu zemlju, da nam je svejedno što se tamo događa. Povlačenje treba pratiti regionalna diplomatska inicijativa, pomoć u otvaranju novih radnih mjesta, obnova zemlje. Sve će to Iračanima omogućiti da ipak spriječe potpuno rasplamsavanje građanskog rata. U ovom trenutku, za nas je to najbolja opcija."
Američki vojni stručnjaci podijeljeni su u vezi predsjednikova plana o slanju pojačanja. Vojni zapovjednici su ga podržali, međutim prije samo nešto više od dva mjeseca čelni američki zapovjednik u regiji general John Abizaid izjavio je da su mu američki časnici na terenu, u Iraku, rekli da pojačanja nisu potrebna, jer – kako je rekao Abizaid - 'žele da za situaciju odgovornost počnu preuzimati sami Iračani'. Međutim, to je vjerojatno lakše reći nego postići.
Predsjednik Bush je ukazao na sve veću materijalnu pomoć Irana pa i Sirije šijitskim paravojnim snagama u Iraku: "Iran pruža materijalnu pomoć snagama koje napadaju američku vojsku. Oni koji nas napadaju bit će onesposobljeni. Prekinut ćemo opskrbu pomoći koja stiže iz Irana i Sirije. A logističke sustave kojima stiže moderno naoružanje kao i instruktori ćemo uništiti."
Dan nakon predsjednikova govora, javljeno je o incidentu u Irbili, gradu na sjeveru Iraka, gdje je američka vojska – kako se navodi - pretražila zgradu iranskog konzulata i pritvorila šest osoba. Iranska je vlada ovu akciju nazvala kršenjem međunarodnih diplomatskih normi. Američko ministarstvo obrane tvrdi da objekt kojeg je pretražila američka vojska nije bio iranski konzulat te da se ovaj incident ne treba dovoditi u vezu s predsjednikovim pozivom da se prekine iranska pomoć pobunjenicima.
Bez obzira na to, zapovjednik američkog združenog stožera, general Peter Pace, izjavio je da Iran bez svake sumnje pomaže američkim protivnicima u Iraku. Pace je dodao da će američka vojska poduzeti akcije protiv onih koji naoružavaju pobunjenike, ali – kako je naglasio – samo na teritoriju Iraka.
Mehrzad Boroujerdi sa washingtonskog Instituta za Srednji istok, primjećuje da je retorika američke administracije postala ratobornija: "Iskreno govoreći, osjeća se miris avanturizma. Brinu me posljedice. Mislim da je cilj ovakve retorike poslati signal Iranu. No, kao što znamo, u toj regiji situacija se za čas istrgne kontroli i dogode se stvari koje isprva nitko nije želio da se dogode."
Iračko-iranski odnosi su komplicirani. Vjerski režim u Teheranu je od 1980. do 1988. ratovao s Irakom Saddama Huseina. Sada je Saddam dio prošlosti – paradoksalno, zahvaljujući Americi. Analitičari tvrde da Iran želi postati glavna regionalna sila. Prirodni saveznik u tome joj je iračka vlada premijera Nourija al-Malikija, koji je šijit, kao i Iranci. No, al-Malikija podržava i Amerika.
Reva Bhalla, stručnjak za Iran u tvrtki Stratfor koja se bavi obavještajnom analitikom, kaže da američki problemi u Iraku predstavljaju dobru šansu za Iran, pogotovo ako Teheran uspije izgraditi nuklearni arsenal. Reva Bhalla smatra da će Iran – ako se američka vojska potpuno povuče iz Iraka - vrlo brzo ispuniti tu prazninu. Situacija bi tada bila nepodnošljiva – ne samo za Sjedinjene Države i Izrael, već i za niz sunitskih arapskih zemalja u regiji – kaže ovaj američki stručnjak.
"Primjerice, Saudijsku Arabiju nitko ne može uvjeriti da će Iran stati u Iraku. Saudijci trebaju razmišljati o obrani svojih naftnih polja na jugu. Oni su u potpunosti, što se tiče obrane, ovisni o Americi. Zbog toga, plan Washingtona da pošalje pojačanja u Irak pokazuje da su Sjedinjene Države itekako još uvijek zainteresirane za sigurnost ove regije. Najavljena pojačanja su vjerojatno nešto što će pozdraviti i Izrael," kaže Reva Bhalla.
Iranska vlada tvrdi da joj je stalo do stabilnosti Iraka. Glasnogovornik tamošnjeg ministarstva vanjskih poslova izjavio je da 'Teheran neće dopustiti da Sjedinjene Države pokvare odnose Irana i Iraka.' Što se tiče dolaska novih američkih snaga, iranski je dužnosnik rekao da će to 'samo doprinijeti nesigurnosti i napetostima'. Dopredsjednik Sirije je pak rekao da je slanje novih američkih pojačanja u Irak 'dolijevanje ulja na vatru'.
