Prvo malo dalje u budućnost: Hrvatska bi preuzela predsjedanje Europskom unijom u drugoj polovici 2020. godine, nakon Finske. U novom, službenom rasporedu polugodišnjih izmjena predsjedajućih zemalja izredale su se sve nove i stare članice, redoslijed zaključuje Finska. Drugi dio 2020. godine čeka prvu novu članicu a to je, prema svemu sudeći, za sada jedino Hrvatska.
Ranije su zemlje dolazile na red svakih šest i pol godina: Finska, koja je taman završila posao, ponovno će se baviti europskim poslovima tek za 17 godina, što je još jedna ilustracija koliko je zapravo narasla zajednica ali i koliko su nužne promjene u njezinom vođenju.
U ovoj godini Hrvatska će imati prilično posla. 2007. bi trebala biti godina najintenzivnijeg pregovaračkog i, pogotovo, reformskog posla. Problem je da prilagođavanje življenju u EU, pogotovo uz drastično postrožene uvjete, zahtijeva sveobuhvatne izmjene što baš nije kompatibilno s predizbornom kampanjom.
A da proces reformiranja ne smije postati talcem izbora upozorili su Zagreb bez izuzetaka svi čiji glas nešto znači na europskim stranama. Tokom ove godine znati ćemo i na koji se način procjenjuje jesu li zadovoljena mjerila, preduvjeti otvaranja ili zatvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja.
Europska je Komisija tek na samom kraju prošle godine počela intenzivnije proizvoditi izvještaje o screeningu i prijedloge pregovaračkih okvira. Računa se da će zadnji izvještaj biti složen do ožujka i da će to biti pravosuđe, s povelikim brojem mjerila za otvaranje pregovora.
Pregovori mogu ići dobro, pogotovo što su pregovarači do sada zavrijedili komplimente za sposobnost, no glavnina pripremnog posla, 95 posto, odrađuje se u Hrvatskoj i ne rade ga pregovarači.
A što se druge briselske adrese, one NATO saveza, tiče, u ovoj godini slijedi zadnji MAP, Akcijski plan priprema za članstvo s pripadajućim mu zadacima a potom, na proljeće dogodine, na redu je pozivnica za članstvo Savezu.
