Da vidimo o čemu pišu novine. Ovaj put ne prelistavamo američke već dvije britanske publikacije koje - kako se tvrdi - imaju više čitatelja u Americi nego u Britaniji.
Tjednik Economist objavio je popis pozitivnih i negativnih trendova, uspjeha i neuspjeha vezanih za zemlje u tranziciji. Neke od kategorija su: 'zvijezda u usponu', 'najveće razočaranje', 'što najviše brine', 'gubitnik godine' te 'idealni novi član kluba'. Ovo posljednje je Slovenija, prva zemlja komunističkog istoka koja je zaradila pravo na uvođenje eura. Gubitnik godine – Moldova.
U kategoriji 'što najviše brine', Economist spominje da 'na cijelom potezu od Baltika pa do Jadrana ne postoji istinski reformistička vlada', kada je u pitanju ekonomija. Što se tiče politike, u nekim zemljama došlo je do priličnog rasula, što koristi Rusija. "Koristeći se isporukama jeftinog plina, laskanjem i podmićivanjem, Rusija se ponaša po načelu 'zavadi pa vladaj'" – piše Economist. Takva je ruska politika očigledna u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Sloveniji. 'Post-komunističke elite zanimaju brzopotezni poslovni projekti i osobna korist, a ne dugoročni nacionalni interes. Kremlj je toga svjestan i to koristi' – piše tjednik Economist.
Hrvatska je u ovom prikazu stanja tranzicijske Europe spomenuta u kategoriji nazvanoj 'vlažno dno'. 'Najveća prepreka na hrvatskom putu za Europsku uniju predstavlja njezina namrgođenost i opstrukcija, kada su u pitanju pluralizam, medijske slobode i vladavina zakona. U Hrvatskoj nitko ne želi narušiti prilično mračno postojeće stanje' – piše tjednik Economist.
******
Dnevnik Financial Times objavio je komentar pod naslovom 'Nakon 15 uspješnih godina, Europa ulazi u nadrealističku fazu'. 'Sljedećih pet godina, Unija će raspravljati o temama za koje je svima jasno da se nikad neće ostvariti, o turskom članstvu i o novom ustavu' - piše komentator Gideon Rachman. On o hrvatskim šansama za članstvo piše: 'Moguće je da će se Hrvatska u sljedećih pet godina provući ispod žice te da će postati 28 članica Unije. Nakon toga dolazi kraj razdoblju uspjeha' – smatra ovaj novinar.
Gideon Rachman smatra da je razlog tome – probuđeno javno mnijenje u Zapadnoj Europi. 'Uniju su izgradile europske elite, bez mnogo konzultacije s običnim građanima. To je bilo moguće sve dok je projekt bio ekonomske odnosno tehničke prirode' – piše ovaj komentator. No, kada se počelo govoriti o zajedničkom ustavu Unije, Francuska i Nizozemska su to pitanje stavile na referendum. Građani su ustav odbili, a političari su odbijanje protumačili strahom od proširenja, odnosno strahom da će bogati Zapad morati financirati siromašniji Istok.
'Iako je sada jasno da Turska nikad neće postati članica Unije, u Bruxellesu će se o ovom pitanju godinama raspredati, što potvrđuje da je Europa ušla u nadrealističku fazu' – piše komentator Financial Timesa.
