Dnevnik International Herald Tribune piše o reakcijama na sinoćnje televizijsko obraćanje hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića javnosti, povodom objavljivanja video-isječka iz jednog njegova nastupa iz 1991. Predsjednik u tom nastupu – piše International Herald Tribune - govori o tome kako se u vezi Jasenovca 'Hrvati nemaju razloga nikome ispričavati jer su oni u drugom svjetskom ratu dva puta pobijedili' - i 1941, i 1945. godine.
'Ova je tema osjetljiva u Hrvatskoj, zemlji koja je konačno iskazala spremnost da se suoči sa zlodusima svoje prošlosti, u trenutku kada nastoji postati članicom Europske unije' – piše američki dnevnik, koji navodi da je predsjednik Mesić 'među hrvatskim čelnicima najglasniji kritičar NDH'.
Bez obzira na kritike, ovaj slučaj neće ozbiljno ugroziti Mesićevu poziciju – piše International Herald Tribune, jer je – kako se navodi - 'njegov najozbiljniji rival, premijer Ivo Sanader stao u njegovu obranu'.
Mesić, osim toga uživa veliku popularnost među pro-zapadnim strankama – piše International Herald Tribune – 'dok desničari ne mogu kritizirati njegov nastup iz 1991. jer oni sami često hvale NDH'.
Američki dnevnik navodi i izjavu Žarka Puhovskog, prominentnog aktivista za ljudska prava, koji je rekao da 'onaj tko je izjavio takve stvari, trebao bi podnijeti ostavku'.
******
Dnevnik Houston Chronicle objavio je reportažu iz Jasenovca, 'mjesta u kojem su na divljački način ubijene tisuće ljudi, ali i mjesta s čijim se žrtvama – za razliku od koncentracijskih logora u drugim zemljama – i danas politički manipulira'.
Komunistički i nacionalistički vlastodršci, Hrvati i Srbi, su se više od 60 godina – iz vlastitih ideoloških razloga – poigravali tragičnom bilancom Jasenovca, 'kriveći jedni druge, te pomičući broj žrtava gore-dolje.' 'Danas, s otvaranjem nove postave muzeja u Jasenovcu' – piše dnevnik iz Houstona – 'povjesničari će moći ustanoviti što se tamo dogodilo'.
List navodi riječi premijera Sanadera koji je nedavno u Jasenovcu rekao da njegova zemlja 'ne želi šutjeti o tamnim stranicama svoje povijesti'.
Houston Chronicle navodi procjene Muzeja Holokausta iz Washingtona, prema kojima je u ustaškom koncentracijskom logoru ubijeno do 97 tisuća ljudi. Povjesničari iz beogradskog Muzeja genocida navode broj od najmanje 80 tisuća.
