Ove su godine američki filantropi bili vrlo darežljivi. Drugi najbogatiji čovjek svijeta, investitor Warren Buffet donirao je milijardu i pol dolara zakladi koju vodi Bill Gates, najbogatiji čovjek na svijetu. Ta donacija dovela je do spekulacije da će Zaklada Gates uvesti korporacijski pristup doniranju te dovesti do nove ere u izdvajanju korporacija u humanitarne svrhe.
Kako javlja Brian Padden, Bill Gates nije toliko revolucionarizirao donacije iz privatnog sektora koliko slijedi dugu tradiciju filantropije u Americi.
Gates i Buffet su posljednji u nizu bogatih američkih filantropa. Početkom 20. stoljeća, industrijalci Andrew Carnegie i John Rockefeller postavili su model za moderne neprofitne zaklade. Organizacije su struktrurirane kao korporacije, ali njihov je cilj da služe općem dobru.
Njihovi početni projekti bili su izgradnja biblioteka i bolnica. Stacey Palmer, urednica tjednika Kronika Filantropije, kaže da je prve velike industrijalce-filantrope 'zaintrigirala mogućnost rješavanja stoljetnih problema, pomoću novih znanstvenih i tehnoloških dostignuća'. "Tada je postojalo snažno uvjerenje da se stvari mogu promijeniti. Postojale su znanstvene ideje o tome kako promijeniti svijet i načini kako da se to učini. Uspostavljene su moderne društvene znanosti i filantropisti su to odmah pokušali iskoristiti" - kaže Stacey Palmer.
Međutim, korporativivni model filantropije, utemeljen na znanosti, pratile su i kontroverze. Sve do tridesetih godina prošlog stoljeća Zaklada Rockefeller financirala je programe u Sjedinjenim Državama i Njemačkoj u sklopu kojih su se nasilno sterizirale osobe s genetskim defektima. Kritičari kažu da je Adolf Hitler kasnije iskoristio upravo ta istraživanja kako bi opravdao ubijanje Židova i drugih rasa koje je smatrao inferiornima.
Premda se navedeni slučaj može smatrati ekstremnim, William Shambra, direktor Centra za filantropiju pri Institutu Hudson, kaže da su zaklade često pretjerivale u svojim nastojanjima da riješe konkretne društvene probleme: "Bilo bi dobro kada bi bilo moguće pronaći uzrok nekog problema i riješiti ga jednom zauvijek. Potom krenuti na drugi veliki problem i doći do njegovog korijena…međutim, stvari tako ne funkcioniraju. Nema većeg društvenog problema u Sjedinjenim Državama koji velike filantropske zaklade nisu pokušale riješiti. Međutim, nema niti jednoga koji je zaista i riješen."
William Shambra kaže da zaklade postižu najbolje rezultate kad djeluju u suradnji s lokalnim organizacijama, na rješavanju konkretnih problema. To je ono što radi Zaklada Gates. Jedna od najvećih prednosti privatnih filantropskih organizacija je brzina kojom mogu reagirati na krizu - kaže William Shambra. Stacey Palmer dodaje da, osim dobrih djela, Bill Gates i drugi filantropi također utječu na javno mnijenje skrećući pozornost javnosti na važne društvene probleme i njihova rješenja.
