Prije 90 godina – 16. listopada 1916. godine – Margaret Sanger je, u Brooklynu, u New Yorku, otvorila prvo savjetovalište za kontracepciju i time otvorila novo razdoblje za ženska seksualna i reproduktivna prava. Pitanja koja je Sanger tada otvorila i danas su izuzetno kontroverzna. Rat koji je ona povela još nije došao do svog kraja. Devedeset godina kasnije, Amerikanci i dalje vode političku i retoričku bitku oko uloge države u privatnim životima.
“Pokret koji je ona začela prerast će, za sto godina, u najutjecajniji svih vremena,” rekao je, 1931. godine, engleski književnik, povjesničar i futurist, H. G. Wells. I dodao: “Kad povijest naše civilizacije bude bila pisana, bit će to biološka povijest, a Margaret Sanger njena junakinja.”
Kad je Margaret Sanger započela pokret za kontrolu rađanja (birth control je i bila njena kovanica), širenje informacija na tu temu kao i širenje kontracepcijskih sredstava bilo je ilegalno u Sjedinjenim Državama. Sanger je vjerovala da žene imaju pravo na ekonomsku i društvenu jednakost s muškarcima i vjerovala da žene tu jednakost mogu postići samo ukoliko same budu mogle odlučivati o svojoj trudnoći.
Rođena u irskoj radničkoj obitelji, u mjestu Corning, u saveznoj državi New York, Margaret je bila svjedokom dugog i sporog umiranja vlastite majke, istrošene od 18 porođaja, jedanaestero žive i sedmero mrtvorođene djece. Radeći kasnije, u godinama poslije prvog svjetskog rata, kao medicinska sestra i primalja u nekima od najsiromašnijih četvrti New York Cityja, Margaret je vidjela žene lišene i zdravlja i seksualnosti, a i sposobnosti da svojoj već rođenoj djeci pruže brigu kakva je i potrebna. U znak bunta i prema crkvi i prema državi, Margaret je, još 1912. godine, za socijalistički njujorški list Call, počela pisati redovitu kolumnu pod naslovom Ono što bi svaka djevojka trebala znati, a 1914. godine postala još snažnijom i glasnijom zagovornicom informiranja i obrazovanja žena pokrenuvši vlastiti mjesečnik The Woman Rebel. “Prirodno je pravo svake žene,” govorila je, “da bude apsolutna vladarica svoga tijela.” Sanger će informacije i moć predati u ruke žena.
Ta se ideja nije, naravno, svakome svidjela. Samo devet dana po otvaranju njene prve klinike, odnosno savjetovališta za kontracepciju, njujorška policija ga je zatvorila, a Margaret Sanger završila u zatvoru, na 30 dana. Po izlasku iz zatvora, uložila je žalbu i apelacijski je sud, 1918. godine, donio odluku da klinika može nastaviti s radom pod uvjetom da ima stalnog liječnika. Pobjeda je bila djelomična. Budući da je u to vrijeme u medicinskoj profesiji bio vrlo, vrlo mali broj žena, sudbina žena i njihovih reproduktivnih prava bila je, odlukom suda, povjerena, zapravo, opet u ruke muškaraca.
Margaret Sanger je bilo već 80 godina kad se na tržištu pojavila prva pilula za kontracepciju čijem stvaranju je ona i pripomogla. Kao i usvajanju zakona koji liječnicima dopušta izdavanje kontracepcijskih sredstava. Sanger je osnovala Američku ligu za kontrolu rađanja; iz te će organizacije, 1942., nastati Planned Parenthood Federation of America, vodeća organizacija Amerike za planiranje obitelji i kontrolu rađanja. Ustanovila je niz klinika na ruralnom Jugu, ali svoj rad proširila i daleko izvan granica Sjedinjenih Država, surađivala sa sličnim organizacijama Indije, Japana. Sanger je organizirala i prvu međunarodnu konferenciju na temu stanovništva.
Umrla je 1966. godine. Svoj je život živjela hrabro i sretno – pronašla i ostvarila životnu svrhu, imala troje djece, dva supruga, nekoliko ljubavnika i međunarodnu mrežu prijatelja i kolega. Živjela je kao da ona, a i svatko drugi, bio muškarac ili žena, imaju apsolutnu kontrolu nad svojim životima. Slobodu žena, međutim, i njene šire implikacije za društvenu pravdu, nikada nije ispuštala iz fokusa. Sanger je svijet i naučila da na svijet gleda kao da je u njemu i žena važna. Po riječima Glorije Steinem, “Margaret Sanger je, rječju i djelom, začela najradikalniji, najhumaniji i politički najpreobrazbeniji pokret 20. stoljeća.”