U Europi se posljednjih godina dosta govori o 'zamoru' koji je nastao u starim članicama Europske unije zbog brzog širenja na Istok. No, primjetan je i zamor na europskom jugoistoku, u zemljama-kandidatima koje čekaju na obećano članstvo – po njihovom mišljenju predugo. Situaciju za Glas Amerike komentiraju dva američka stručnjaka za Europu.
Pravila koja su početkom sedamdesetih godina važila za organizaciju s 12 članica, mahom iz Zapadne Europe, uskoro će se primjenjivati u 27 članica Europske unije. 'Unija se mora reformirati, kako bi bolje funkcionirala' – izjavio je nedavno u Washingtonu Reinhard Priebe, visoki dužnosnik Europske komisije zadužen za zemlje jugo-istočne Europe.
On je ukazao na prilično velike razlike u političkim kulturama između zapada i istoka kontinenta – o čemu se nije dovoljno razmišljalo u prvom krugu proširenja, a javnost na Zapadu u starim članicama itekako primjećuje. "Europsku uniju ne treba kriviti zbog toga što je iz prethodnog kruga proširenja izvukla određene pouke. Ne želimo ponoviti greške koje smo počinili u nedavnoj prošlosti, s prethodnih deset kandidata. Zakoni su na papiru zvučali izvrsno, međutim često se ne primjenjuju. Zato sada, u slučaju Balkana, toliko inzistiramo na sposobnosti da se zakoni i kvalitetno primjene".
Janusz Bugajski, direktor Projekta za nove europske demokracije u Centru za strateška i međunarodna istraživanja u Washingtonu kaže da će se Europska unija vjerojatno oštrije postaviti kada je u pitanju prijem novih članica s jugo-istoka Europe. "Borba protiv korupcije, reforma državne uprave, carina, kontrola prehrambenih proizvoda – to su u slučaju Bugarske i Rumunjske, ili barem jedne od tih zemalja, još uvijek nepotpuno riješena pitanja, a već im je obećano da će u siječnju postati članice. Europska Unija ne želi u budućnosti ponavljati takve pogreške'".
Janusz Bugajski međutim ne misli da je najavljena 'oštrina' od strane Europske unije, rezultat nekakvog 'zamora proširenjem' koji navodno osjećaju stanovnici starih članica Unije, na zapadu kontinenta. "Europska unija ima veće probleme od takozvanog 'zamora'. Konačno, ako je Unija umorna, onda je najbolje da što brže primi 'svježe snage', nove članice. Mislim da su tu više radi o strahu nekih zemalja da će povećanje broja članova otežati donošenje odluka u Uniji, te da će se njihovi građani još više otuđiti od institucija Unije, ako ona postane veća. Tu je i strah od imigracije, iz novih članica u stare".
No, i u zemljama jugo-istočne Europe koje reflektiraju na članstvo primjetno je razočaranje zbog – po njihovom mišljenju – sporosti Unije da se proširi na Balkan. Američki dnevnik Washington Times nedavno je naveo riječi jednog grčkog diplomata koji je rekao da je na Balkanu također uočljiva jedna vrst 'zamora' - 'zamor reformama' – jer perspektiva članstva u Uniji nije na vidiku, što bi moglo imati loše posljedice na stabilnost u regiji. Britanski Centar za novinsko izvještavanje o ratu i miru navodi riječi jedne članice Europskog pokreta u Hrvatskoj koja kaže da je 'Hrvate Europska unija već razočarala u prošlom ratu. Kada čuju najave o mogućoj suspenziji svog članstva, građani Hrvatske osjećaju se neželjenima i udaljenima od Europe.'
Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je da bi za njegovu zemlju bilo neprihvatljivo da postane članica Unije nakon 2010. Helle Dale iz washingtonske Zaklade Heritage smatra da nije odveć mudro postavljati Europskoj uniji rokove za članstvo, jer je 'Unija ta koja odlučuje tko može biti njezin član a tko ne, i kada'. Helle Dale podsjeća da su zemlje iz prvog kruga proširenja također morale provesti teške reforme te da im je za to bilo potrebno između 10 i 15 godina. "Morale su riješiti međusobne razmirice oko granica, kvalitetnije zaštiti manjine u svojim ustavima, provesti gospodarske reforme. Po mom mišljenju, upravo u tome je pozitivna strana Europske unije – ona nudi paket inicijativa koje, ako se provedu, dovode do članstva u Uniji i razvoja zemlje te višeg životnog standarda".
Helle Dale, inače i članica utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose i vanjskopolitička kolumnistica dnevnika Washington Times, kaže da reforma sudstva, uvođenje tržišne ekonomije ili borba protiv korupcije – neki od kriterija za članstvo u Uniji - 'koriste samim kandidatkinjama'. 'Te bi zemlje, pretpostavljam, provele ove reforme ionako, bez obzira na Europsku uniju' – rekla je Helle Dale.
