Kao odgovor na terorističke napade na Sjedinjene Države od 11. rujna i istrage koje su potom uslijedile, administracija predsjednika Busha uvela je mnoge promjene na domaćem planu. Andre de Nesnera se osvrće na neke od tih vladinih mjera koje su oštro kritizirane od strane organizacija za zaštitu građanskih sloboda.
Napadi od 11. rujna potaknuli su administraciju predsjednika Georgea Busha na pokretanje globalnog rata protiv terorizma. Pet godina nakon tih napada, taj rat se nastavlja, a stručnjaci vjeruju da će još dugo potrajati.
Nakon 11. rujna 2001., sigurnost na aerodromima je znatno povećana. Uvedene su strože procedure za kontrolu ulaska u zemlju. Više od 20 agencija savezne vlade se spojilo u jednu – Ministarstvo za domovinsku sigurnost. A reformu je doživjela i obavještajna zajednica. Kao dodatak tome novi zakonski propisi povećali su ovlasti domaćih organa gonjenje.
U govoru prošli tjedan u Atlanti predsjednik Bush je branio svoju odluku da dopusti Nacionalnoj agenciji za sigurnost, NSA, da provodi operacije elektronskog praćenja u Sjedinjenim Državama bez - inače po zakonu obaveznog - sudskog naloga: "U skladu s mojom naredbom, Nacionalna agencija za sigurnost utemeljila je program za praćenje terorista. Taj program pomaže da se zaštite Amerikanci tako što nam dopušta da pratimo komunikaciju među teroristima i otkrijemo planove poput onog od 11. rujna prije negoli se oni provedu u djelo."
Prošli mjesec je savezni sud proglasio postupke NSA-a nezakonitim i protuustavnim – odluka na koju je administracija predsjednika Busha uložila priziv.
Zagovornici građanskih prava kritiziraju program elektronskog praćenja kao i druge programe poput zakonske mjere usmjerene na borbu protiv terorizma - tzv. Patriot Act – kao narušavanje građanskih sloboda.
Međutim, administracija predsjednika Busha kaže da su te mjere nužne u borbi protiv terorizma. Danielle Pletka iz Instituta American Enterprise kaže da bi voljela da vlasti uvedu još strože mjere: "Voljela bih vidjeti daleko inteligentnije mjere sigurnosti na aerodromima. Voljela bih vidjeti izmijenjeni sustav studentskih viza, tako da njihovo izdavanje ne bude u rukama sveučilišta, kao što je sada. Trebalo bi znatno otežati prikupljanje novca od strane terorista. Nekoj terorističkoj organizaciji i danas je vrlo lako skupljati novac ovdje u Americi i poslati ga u inozemstvo".
Stručnjaci kažu da je vrlo delikatna ravnoteža između zaštite zemlje od terorizma i istovremenog čuvanja ključnih demokratskih sloboda. Bivši ministar obrane William Cohen kaže: "Moramo biti vrlo oprezni kako održavamo slobodno i otvoreno demokratsko društvo i istovremeno pozivamo vladu da nas zaštiti od nasilja kojem smo izloženi. Treba li vlada imati podatke koji uključuju sve informacije o nama? Je li to nešto što nas sve više približava orwelijanskoj noćnoj mori u kojoj nas vlada sve prati i nadgleda - gdje su granice? To su pitanja koja ispravno postavljaju zagovornici građanskih prava i mi o tome moramo voditi zdravu debatu."
Brian Jenkins je vodeći stručnjak za pitanja terorizma pri privatnoj Korporaciji Rand. On kaže da mnoge zapadne države – kao što su Italija, Njemačka i Britanija – imaju vrlo razvijene programe tzv. "domaćeg špijuniranja", a pri tom su ostale demokratske zemlje. "Optužbe za neograničenu vlast se pojavljuju kad djelujemo izvan zakonskih pravila, kao rezultat predsjednikovih ovlasti prema Ustavu kad proglasi rat; do toga dolazi kad počinjemo prikupljati obavještajne podatke izvan sudski utvrđenog procesa; do toga dolazi kad pritvaramo ljude bez nekog razumnog ili poštenog sudskog postupka."
Brian Jenkins kaže da će demokracija cvjetati dok god postoji otvorena i zdrava rasprava unutar bilo kojeg demokratskog društva o mjerama koje su potrebne u zaštiti protiv terorizma.
