Kubanski predsjednik Fidel Castro je zbog bolesti predao predsjedničke ovlasti svom bratu Raulu Castru. Vlada Kube je međutim priopćila da je Fidel Castro tek privremeno odstupio s položaja.
Glasnogovornik kubanskog predsjednika izjavio je da je Fidel Castro podvrgnut operaciji zbog krvarenja u predjelu probavnog trakta, koja je uzrokovana stresom. U priopćenju se navodi očekivanje da će se Castro oporaviti u roku od nekoliko tjedana.
Do tada na čelu države i kubanske komunističke partije će biti Raul Castro.
Ovo je prvi put u gotovo pedeset godina dugoj vladavini da Fidel Castro prepušta vlast drugoj osobi.
Brzo ozdravljenje Castru je zaželio predsjednik Venezuele Hugo Chavez, njegov najistaknutiji saveznik u Južnoj Americi, koji se upravo nalazi na turneji po Vijetnamu.
U Miamiju, na Floridi, gdje živi velika kubanska zajednica, vijest o Castrovoj bolesti dovela je do masovnog veselja. Ljudi su plesali na ulicama u dijelu grada koji se naziva Little Havana.
Fidel Castro ima 79 godina i posljednjih je godina djelovao prilično bolesno. Govorka se da boluje od Parkinsonove bolesti.
Američka je vlada početkom godine usvojila program demokratske tranzicije za Kubu, u vrijednosti od 80 milijuna dolara. Washington je obećao pomoć vladi koja naslijedi Fidela Castra, ukoliko odluči da okonča diktaturu na Kubi.
******
Za neke revolucionarni heroj, a za druge okrutni komunistički diktator – ovako bi se mogao sažeti image Fidela Castra na svjetskoj sceni. Na vlasti je proveo gotovo 48 godina – smatra se jednim od najdugovječnijih državnika na svijetu.
Ovaj ljevičar poznat je i po svojoj maslinastoj uniformi u kojoj se u pravilu pojavljuje na masovnim skupovima, na kojima drži govore koji traju i po sedam do osam sati.
Fidel Castro Ruiz rođen je 13. kolovoza 1926. godine na plantaži šećera u istočnom dijelu Kube. Otac mu je bio doseljenik iz Španjolske, vlasnik plantaže, a majka njegova kućna pomoćnica. Polazio je osnovnu i srednju školu kod isusovaca, a nakon toga je studirao pravo na Sveučilištu Havane.
Kao studentski aktivist istakao se kao protivnik politike diktatora Fulgencia Batiste. Krajem pedesetih bio je gerilski vođa ljevičarskog pokreta koji je 1959. godine porazio Batistinu diktaturu i osvojio vlast.
Kubu je ubrzo usmjerio prema komunizmu. Nacionalizirani su veliki poljoprivredni posjedi, banke i industrija. Dobar dio nacionalizirane imovine – u vrijednosti od oko milijardu dolara – bilo je vlasništvo američkih građana i firmi. Vlada Fidela Castra ograničila je građanske slobode a kritičari vlasti su počeli biti kažnjavani zatvorskim kaznama. Tisuće Kubanaca našlo je utočište u Sjedinjenim Državama.
1961. godine Sjedinjene su Države prekinule diplomatske odnose s vladom Fidela Castra te uvele trgovinski embargo kao i zabranu putovanja na Kubu. Ova su ograničenja i danas na snazi.
Fidel Castro je preživio nekoliko pokušaja atentata, a komunistička je Kuba uspješno spriječila i pokušaj anti-komunističkih gerilaca da se iskrcaju u Zaljevu svinja, početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Castrova Kuba se blisko vezala uz Sovjetski savez, izgradila je razmjerno veliku vojsku, s kojom je često intervenirala u korist ljevičarskih pokreta diljem Trećeg svijeta.
Kuba je, kao i druge komunističke zemlje, izgradila zdravstveni i obrazovni sustav koji su postigli izvjesne uspjehe, mjerene visokom stopom pismenosti i niskim stopama smrtnosti novorođenčadi.
