Znanstvenici Sveučilišta Stanford otkrili su jedan jedini gen koji je izravno povezan s pamćenjem u osoba oboljelih od Downova sindroma. To je prvi puta da je ustanovljeno da jedan jedini gen može imati toliko značajan učinak. Više – u izvješću Carol Pearson.
Liječnici već dugo pri skrbi trudnica vrše testiranje i na mogućnost da njihove nerođene bebe imaju Downov sindrom. Taj se dijagnostički test vrši na krvi majke već u prvom tromjesečju trudnoće. Downov sindrom – poznat i pod nazivom mongoloizam - jedan je od vodećih uzroka mentalne retardacije. Nedavno, u sklopu studije o Downovu sindromu, ekipa na čelu s neurologom Williamom Mobleyem otkrila je jedan jedini gen koji je kritičan za učenje i pamćenje.
Taj je gen – kako se pokazalo u eksperimentu na laboratorijskim miševima – izazivao da se neuroni odgovorni za pamćenje i pažnju skvrče i prestanu normalno funkcionirati. Većina djece s Downovim sindromom razvije demenciju u odrasloj dobi. Dr. Mobley kaže da, ukoliko bi se uspjelo manipulirati s tim određenim genom, odrasli s Downovim sindromom možda ne bi postali dementni. A možda bi se moglo pomoći i djeci s Downovim sindromom. "To malo rasvjetljava problem Downova sindroma, ali, čini mi se, još i više daje malo nade obiteljima oboljelih od tog genetskog poremećaja. Sada, naime, više ne izgleda nemogućim da bi moglo biti otkriveno nešto što bi im pomoglo".
Dr. Mobley kaže da njegovo istraživanje pokazuje da i jedan jedini gen može izazvati ogromnu biološku razliku. A, ako se ta razlika bude mogla istraživati, znanstvenici bi mogli razviti lijekove koji bi ispravili neispravan rad tog gena, ili bi, pak, mogli manipulirati gen da se sam ispravi.