S izuzetkom jedne jedine zemlje, sve su nove članice Europske Unije dohotkom po glavi stanovnika bogatije od Hrvatske - pokazuje nova analiza Eurostata.
Proširenje se ekonomski isplati: s jedinim izuzetkom, zemlje koje su prije dvije godine ušle u Europsku Uniju bogatije su od Hrvatske. Prema upravo objavljenim podacima Eurostata, statističkog ureda Unije, bruto društveni proizvod po stanovniku u prošloj je godini u Hrvatskoj dostigao tek 47 posto prosjeka 25 članica Europske Unije.
Hrvatska je, istina, ispred Rumunjske i Bugarske s njihovih 35 odnosno 32 posto Unijinog prosjeka. Izjednačena je s najsiromašnijom od deset novih članica, Latvijom da bi zaostala za poljskih 50 posto, litavskih 52 posto, slovačkih 55 posto, estonskih 57 posto, mađarskih 61 posto, čeških 73 posto, slovenskih 80 posto i ciparskih 83 posto prosjeka 25 Unininih članica.
Dakle, još jedan pokazatelj koji upozorava koliko je Hrvatska izgubila kada nije 'uskočila' u prošli krug proširenja.
Slovenija se izjednačila s Grčkom i pretekla je, skupa s Češkom. Portugal je ostao na 71 posto prosjeka Unije, s izgledima da ga uskoro preskoči Malta koja je na 69 posto.
Najbogatija je članica Europske Unije Luxembourg, sa skoro dvostrukim dohotkom po glavi stanovnika u odnosu na europski prosjek, što je rezultat i sretnih okolnosti a ne samo poslovične marljivosti i uspješnosti stanovnika druge najmanje Unijine članice: u Luxembourgu rade radnici iz susjednih država ali statistika njihov dohodak raspodjeljuje samo na Luxembouržane.
Druga po bogatstvu je Irska, s 33 posto višim dohotkom od Uninjinog prosjeka. Slijede je Danska, Nizozemska, Austrija i Belgija . Najveće zemlje predvodi Velika Britanija sa 15 posto iznad prosjeka, Njemačka i Francuska ostvarile su 110 odnosno 109 posto.
Najbliže sredini su Italija i Španjolska.
Od kandidatskih zemalja Turska je dostigla 31 posto Unijinog prosjeka, a Makedonija tek 26 posto.
Prosječno svake godine nove članice smanjuju razliku sa 'starim društvom' za jedan postotak.
Idućeg će tjedna Hrvatska početi screeningom po poglavlju Statistika pri čemu će se moći tješiti da ni neke članice nisu harmonizirale svoju nacionalnu statisitku za ove pokazatelje s Unijinom. Velika Britanija još uvijek koristi drugu metodologiju a sa standardima se nisu poravnali Cipar i Češka te Bugarska, Rumunjska, Hrvatska i Turska.
Usklađena i točna, pouzdana statistika preduvjet je za dobivanje pomoći iz razvojnih fondova Europske Unije.
