Proširenje će se nastaviti ali uz pooštrene uvjete, poručili su ministri vanjskih poslova država članica Europske unije.
'Apsorpcijski kapacitet EU' - ma što god to značilo - biti će u budućnosti četvrti kopenhagenski kriterij za ulazak u Uniju, dali su naslutiti ministri vanjskih poslova 25 EU članica sa svog neformalnog skupa, razmjene mišljenja bez obaveza dogovaranja, održane ovog vikenda u Klosterneubergu nedaleko Beča.
'Apsorpcijski kapacitet' nije striktno definiran. Što on znači i što pretpostavlja znati će se - točnije usaglasiti - do kraja godine. Pojam je unesen u Unijinu službenu politiku na austrijsko insistiranje i nakon dugog natezanja hoće li se ili neće otvoriti pregovori s Turskom, mada u Bruxellesu veoma rado ističu da 'apsorpcijski kapacitet uzimlju u obzir još od 1993. godine i summita u Kopenhagenu', kojim je startao proces ulaska 12 zemalja.
Proširenje je postalo žrtvom unutareuropskih nesuglasica i neodlučnosti u vezi s pitanjem 'kamo će i kako' ova zajednica. Izvjesno je da će ustavni sporazum još neko vrijeme, najmanje godinu dana, biti zamrznut, ostavljen po strani, dok se stavovi ne razbistre te je za očekivati da će novi dogovor biti zaokružen najranije 2009. godine.
Bez novog ustava nema ni proširenja jer postojeći Sporazum iz Nice regulira rad Unije 27 članica, što znači sadašnjeg društva pojačanog Rumunjskom i Bugarskom. 'Pitanje apsorpcijskog kapaciteta dolazi samo po sebi, a stvar je zdravog razuma da se prvo uvjerite da ste zaista spremni za novu članicu i da ste za to učinili sve što je potrebno' - komentirala je predsjedavajuća Vijećem ministara Austrijanka Ursula Plassnik.
Iz svega toga slijedi da je četvrti kopenhagenski kriterij na terenu Unije a ne kandidatske zemlje i da ulaznica za novu članicu sadrži 'solidne temelje' ali da istovremeno 'nije isprika odgode procesa' - kako je opisala predstavnica Francuske, ministrica za europske poslove Catherine Colonna.
Sudeći prema izjavama, novog proširenja neće biti prije novog ustava – ili dogovora o radu Unijinih institucija.
Slovenac Dimitrij Rupel je malo tješio razočarane. 'Ne znam što će biti s ovim ustavom, ali će Hrvatska biti članicom Unije' - izjavio je Rupel.
Ministri tvrde da se politika neće mijenjati, da su vrata Unije otvorena svim zemljama zapadnog Balkana, uz podsjećanje Nizozemca Bena Bota da će Unija ispuniti obećanja uz striktno pridržavanje kriterija ulaska. A da će se vrata teže otvarati vidi se i u praksi: nije bez razloga da je u samo jednom pregovaračkom poglavlju za Hrvatsku, onom Javne nabavke, preduvjet ili mjerilo otvaranju pregovara dostizanje stupnja usklađenosti s Unijinim zakonima i pogotovo praksom ravno onome kakvo se pretpostavlja za ulazak Rumunjske i Bugarske.
