U Sjedinjenim Državama ovog su tjedna održane manifestacije u prilog legalizacije useljenika koji su ilegalno ušli u zemlju, kojih u Sjedinjenim Državama ima između 11 i 12 milijuna.
Organizacije koje zastupaja prava useljenika, mahom iz Meksika i Južne Amerike, traže da se ovim ljudima osigura perspektiva dobivanja američkog državljanstva, jer u pravilu godinama rade u Sjedinjenim Državama i plaćaju porez. S druge strane, u Kongresu Sjedijenih Država razmatra se reforma imigracijskog sustava koja bi naglasak stavila na bolju kontrolu granice s Meksikom. Prema ovoj zamisli, ilegalni prelazak američke državne granice proglasio bi se kaznenim djelom.
U znak prosvjeda protiv tih zakonodavnih inicijativa, neke useljeničke organizacije pozvale su i na bojkot cjelokupnog poslovnog sektora, ali i škola i drugih ustanova. Svrha manifestacije – nazvane 'Dan bez imigranata' – bio je pokazati da Amerika ne može funkcionirati bez stranih, većinom meksičkih radnika, koji obavljaju u pravilu najslabije plaćene poslove.
Kakav je, na kraju, bio gospodarski učinak 'Dana bez useljenika'?
Očekivalo se da će učinci na američku svakodnevicu biti dalekosežni i vrlo opipljivi. Organizator bojkota Juan Jose Guttierez iz organizacije Latino Movement USA kazao je za Glas Amerike da je poruka glasila: 'Amerikanci ne mogu živjeti bez jeftine radne snage iz inozemstva'. "Neće imati nikoga da im održava travnjak, da im kosi travu… Djecu nitko neće čuvati. Obustavit će se rad na gradilištima."
Međutim, to se nije dogodilo. Istina, demonstriralo je više milijuna ljudi, pogotovo u velikim gradovima. No, na gradilištima se radilo kao i obično, restorani i hoteli su bili otvoreni…
Četvrt Adams Morgan, u Washingtonu, jedna je od najgušće naseljenih iseljeničkih enklava glavnog grada Sjedinjenih Država. Tu je prekjučer – u skladu s pozivom na bojkot - zatvoreno bilo tek nekoliko trgovina i restorana. Linda Kim, vlasnica tvrgovine Casa Lebrato Botega, kaže da su na posao došli svi njezini namještenici. "Zatvoren je restoran preko puta, nekoliko trgovina, no svi ostali rade, kao da se ništa ne događa…" - rekla je gospođa Kim.
Organizatori bojkota tvrde da je to zbog toga što se ljudi boje da ne izgube posao. Ilegalne useljenike naravno brine i mogućnost deportacije.
Neke velike korporacije koje zapošljavaju imigrante – primjerice u prehrambenoj industriji – zaustavile su rad na jedan dan, kako bi njihovi namještenici mogli nazočiti uličnim manifestacijama. Jedna od njih je firma Goya Foods koja namiruje prehrambene potrebe latino-američke zajednice.
No, manje tvrtke često imaju beskompromisniji stav, i nisu dopustile da im zaposlenici uzmu slobodan dan. Lonnie Kane, vlasnik trgovine odjećom, ponudio je alternativno objašnjenje činjenice zbog čega je većina useljenika ipak odlučila raditi i na 'Dan bez useljenika': "Ljudi ne dolaze u Ameriku da protestiraju ili sudjeluju u demonstracijama. Ljudi ovdje dolaze kako bi nahranili svoju obitelj…"
Međutim, čelnici latino-američke zajednice kažu da ilegalne useljenike zanima više nego puko preživljavanje. Svake godine preko meksičke granice ilegalno prijeđe oko pola milijuna ljudi, u potrazi za boljim poslom u Sjedinjenim Državama. Oni imaju vrlo važnu ulogu u rastu američke ekonomije, jer obavljaju poslove koje drugi ne žele raditi – tvrde aktivisti ove zajednice.
Statistika Ministarstva poljoprivrede pokazuje da bi – kada ne bi bilo rada ilegalnih useljenika - američki farmeri i prehrambena industrija uopće godišnje izgubili oko 5 milijardi dolara. Vlada bi pak na ime ubranog poreza izgubila prihod od više stotina milijardi dolara.
