Linkovi

Iako znatno bliže, oceansko dno je negostoljubivo kao Mjesec


Čuje se ponekad da znamo puno više o tamnoj strani Mjeseca nego o prilikama na dnu oceana. Iako nam je morsko dno bliže za doseći, negostoljubivo je baš kao i Mjesec, a posjeti su skupi i povezani s brojnim poteškoćama. Oceanografi ipak nastavljaju svoja istraživanja. Jedna od istraživačkih skupina mjesece provodi na palubi istraživačkog broda Seward Johnson. Znanstvenici ove grupe koriste malu podmornicu da bi prikupili uzorke morske flore i faune. Istraživanja su sponzorirana od strane američke Nacionalne agencije za istraživanje mora i atmosfere, NOAA.

Steve Ross vodeći je znanstvenik ove ekspedicije. U jednoj od prostorija potpalublja, okružen računalima, video opremom i nautičkim kartama, Steve nam tumači kako uzorci koralja prikupljeni s oceanskog dna pričaju priču o povijesti tog područja. Naime, rast koralja sličan je rastu drveta: na poprečnom presjeku vide se prstenaste tvorevine slične godovima. Svaka se godina rasta očituje jednim prstenom, a oni bliži središtu koralja pružaju nam informaciju o uvjetima okoliša u dalekoj prošlosti.

"Vjerojatno ste čuli kako se po godovima na drvetu može odrediti starost biljke, a širina prstena govori o tome kakva je bila sezona rasta. Suhe i hladne godine manje su povoljne za rast pa su i godovi tanji. Iako situacija s rastom koralja nije u potpunosti identična onoj s rastom drveća, istraživanja su nam pokazala da dosta koralja doživi duboku starost, od nekoliko stotina pa i do tisuću godina," kaže Steve Ross.

Određivanje koncentracije izotopa spojeva, uključujući ugljik, dušik i kisik u prstenastim slojevima koralja, govori nam o uvjetima okoliša na dnu oceana prije nekoliko stoljeća. "Na ovaj bi se način mogli vratiti i do recimo 1700. godine i saznati kakva je te godine bila temperatura na dnu oceana, čime je tada okoliš bio zagađen i kakav je bio rast koralja. I to možemo odrediti za svaku godinu, od samog nastanka organizma pa do današnjih dana."

Uz sve ovo bogatstvo uzoraka, često se postavlja pitanje je li otkrivena nova vrsta organizma. Odgovor na to pitanje nije jednostavan. Čak kad se čini da bi se i moglo raditi o novoj vrsti, treba čekati rezultate dodatnih ispitivanja koja će se provesti nakon povratka na kopno. Jer identifikacija novih vrsta nije više tako jednostavna kao što je bila još nedavno.Tradicionalni je pristup stoljećima bio uspoređivanje vanjskih karakteristika novootkrivenih biljaka i životinja s poznatim uzorcima. U današnje se vrijeme tradicionalnom pristupu određivanja taksonomije pridružila DNA tipizacija.

Cheryl Morrison je član ekspedicije koji koristi ovaj genetski pristup identifikacije novih vrsta koralja. Ona kaže da izgled koralja uvelike ovisi o uvjetima u kojima koralj raste. Ponekad iste vrste koralja izgledaju drugačije. Ona kaže da je DNA tipizacija, koja je slična tehnologiji koju koristi policija u svojoj obradi uzoraka skupljenih na mjestu kriminala, odličan dodatak metodi otkrivanja novih vrsta koja se temelji na vanjskom izgledu koralja.

Steveu Rossu i drugim znanstvenicima na palubi Seward Johnsona često se postavljaju pitanja: 'Kakva je praktična vrijednost vaših istraživanja? Kakvu korist od ovakvih istraživanja ima američka javnost koja je svojim davanjima financira?' I mi smo dr. Rossu postavili isto pitanje.

"Na ovo nam je pitanje često teško odgovoriti. Obično na to pitanje ne možemo sa sigurnošću odgovoriti. Osobno sam uvjeren da informacije koje prikupimo imaju potencijalnu vrijednost u biomedicinskim istraživanjima. I sve je više grupa koje nastoje iskoristiti naše rezultate u svojim studijama. Neke se od njih bave istraživanjima raka," kaže Steve Ross.

Više informacija o ovom znanstvenom poduhvatu možete dobiti na web stranici NOAA, a adresa je oceanexplorer.noaa.gov.

XS
SM
MD
LG