15. listopada građani Iraka izjasnit će se prijedlogu novog Ustava koji je krajem kolovoza, nakon nekoliko dugih mjeseci polemika i pregovaranja, ugledao svjetlo dana.
Prijedlog Ustava Iraka je daleko više od temeljnog zakona. Njegovo prihvaćanje preduvjet je dugoročnoj stabilnosti ove zemlje koju karakterizira religiozna i etnička raznolikost. Prijedlog Ustava usvojen je u parlamentu u kolovozu unatoč žučnim raspravama među političkim grupama i činjenici da se Arapi suniti nisu željeli uključiti u ovaj proces.
Phoebe Marr, analitičar američkog Instituta za mir u Washingtonu, tvrdi da su svi preduvjeti za donošenje konačnog Ustava u listopadu - ispunjeni. Gospodin Marr isto tako dodaje da još uvijek postoje problemi koje treba rješavati: "Velikih je problema bilo s postizanjem kompromisa oko definicije federalizma. Da će Irak imati federalni sustav nije nikada bilo u pitanju. No kako će se taj federalni sustav strukturirati nije još uvijek do kraja jasno."
Osim dvojbene definicije federalizma, dosta je još toga ostalo neizrečeno u nacrtu Ustava. Jedno od gorućih pitanja je kako će se profiti od prodaje nafte podijeliti među demografskim frakcijama stanovništva, primjerice, između Kurda i Arapskih sunita.
Druga tema je koliko će utjecaja imati pravila Islama na zakone zemlje. Šiitska zajednica oštro se protivi trenutačnom stavu iznesenom u ustavu prema kojem su temelj svih zakona načela demokracije. Neki od poznavaoca situacije tvrde da će se većina ovih problema moći riješiti u skupštini nakon prihvaćanja Ustava. Drugi opet ističu da će neke od manjih političkih grupa imati premalu glasačku prisutnost da bi mogli utjecati na ovaj proces.
Ukoliko na referendumu u listopadu, dvije trećine glasača u 18 iračkih pokrajina odluče ne podržati prijedlog Ustava, cijeli će dokument biti proglašen nevažećim i morat će se pisat iznova. Djelatnik Centra za strategijsko i međunarodno obrazovanje, Anthony Cordesman, upozorava da problemi oko prihvaćanja Ustava nisu samo vezani za sadržaj dokumenta:"Mnogi Iračani neće Ustav ni pogledati prije nego iziđu na referendum. Njihova će se odluka temeljiti na gledištu religiozne ili etničke grupe kojoj pripadaju. Njihova ideja vodilja biti će izjave političkih i vjerskih vođa kojima vjeruju."
Ovaj je problem posebno izražen medju Arapima sunitima. Prema nebrojenim dokumentiranim izjavama njihove vođe javno pozivaju članove ove zajednice da se na referendumu izjasne protiv Ustava. Abbas Mehdi je Šiit i predstavlja Uniju nezavisnih Iračana. On vjeruje da je za uspjeh referenduma neophodno obnoviti dijalog između političkih frakcija: "Situacija u zemlji će biti izuzetno opasna ako se Ustav ne usvoji na referendumu. Jaz između Šiita, Kurda i Sunita će postati još veći i možda čak dovesti do raspada države. Prije referenduma se još jednom može pokušati doći do kompromisa i na taj način spriječiti veliki politički problem.
Ako se Ustav prihvati u listopadu, u prosincu će se moći održati izbori za članove skupštine i nacionalne vođe Iraka koji će biti na vlasti sljedeće 4 godine. Ovo bi pak razdoblje bilo dostatno dugo da ovoj ratom i političkim nestabilnostima opterećenoj zemlji donese toliko dugo očekivani mir.