Od terorističkih napada na New York i Washington 2001. sve veći broj Amerikanaca vješa američke zastave na vrata i prozore svojih kuća. Motiv zastave pojavljuje se i na značkama, kravatama naljepnicama na automobilima, majicama i posvuda drugdje. Zastupnički dom Kongresa nedavno je podržao ustavni amandman koji bi omogućio uvođenje zabrane oskrnavljivanja zastave. Sve je to dio ljubavi prema zastavi koju autor Marc Leepson istražuje u svojoj novoj knjizi "Flag – Zastava" s podnaslovom "Jedna američka biografija".
Marc Leepson kaže da je glavno pitanje u njegovoj knjizi inspirirano postupcima jednog američkog pilota, zarobljenog u ratu u Vijetnamu. Pilot je od crvenog, bijelog i plavog konca napravio malu američku zastavu, koju je zajedno s drugim zatvorenicima, svakog jutra pozdravljao. "Jednog dana su ga u tome uhvatili i zatim su ga mučili. Čim mu je bio bolje, napravio je još jednu zastavu. Pomislio sam – što ima u tom komadu platna da su ljudi spremni zbog njega staviti glavu na kocku?"
Američka zastava nije inspirirala samo pojedince na hrabra djela, već je poslužila i kao inspiracija za mnoge slike, pjesme i skladbe, kao što je slavna koračnica Johna Philipa Souse "Stars and Stripes Forever". Marc Leepson kaže da, iako stanovnici svih zemalja štuju svoje zastave, Amerikanci imaju poseban odnos prema svojoj zastavi. "Nisam mogao pronaći niti jednu drugu zemlju u kojoj djeca prisežu vjernost zastavi. Uostalom, od 1892. naša himna je oda zastavi "Star-Spangled Banner". To me navelo na nekoliko zaključaka. Prvo, mi smo zemlja useljenika, a zastava je nešto oko čega se useljenici mogu okupiti. Drugo, mi nikada nismo imali monarhiju, što znači da među ljudima postoji potreba za nacionalnim simbolom".
Međutim, o podrijetlu tog simbola zna se prilično malo, kaže Marc Leepson. Povjesničari nisu sigurni tko je napravio prvu američku zastavu, iako je uvriježeno uvjerenje da je to bila krojačica iz Philadelphije Betsy Ross. Također nisu sigurni zašto se zastava sastoji od bijelih zvijezda na plavoj pozadini, okruženim crvenim i bijelim prugama. Većina povjesničara vjeruje da je izbor boja bio inspiriran britanskom zastavom. No, što je sa zvijezdama i prugama? "Zvijezde i razni simboli s grbova oduvijek su označavali veličinu, nešto na nebesima. Nadalje, gotovo svi "oci" Amerike bili su masoni, a zvijezde imaju vrlo istaknuto mjesto u masonskoj ikonografiji. Za crte jednostavno ne znamo. Svojedobno su Nizozemci bili vlasnici određenih dijelova američkog teritorija, a njihova zastava ima tri široke pruge, no nismo sigurni da između američke i nizozemske zastave postoji veza".
Kontinentalni kongres je 1776. usvojio rezoluciju u kojoj se kaže da će se američka zastava sastojati od 13 pruga i 13 zvijezda. Kasnije su zastavi dodavane nove zvijezde, kako je Amerika dobivala nove savezne države. Danas američka zastava ima 13 pruga i 50 zvijezda. Tijekom rata s Britanijom 1812. washingtonski odvjetnik Francis Scott Key napisao je pjesmu u kojoj je opisao zastavu kako leprša u zoru, nakon cijele noći žestokih borbi. Ta je pjesma kasnije uglazbljena i postala je američka himna. Marc Leepson kaže da su Amerikanci počeli više izlagati svoju zastavu tijekom američkog građanskog rata.
Sve do trenutka kada su južnjačke snage otvorile vatru na Fort Sumter 1861, kaže Leepson, zastava se uglavnom izlagala u vojnim objektima i na vladinim zgradama. "Kada je američka zastava spuštena u Fort Sumteru, podignuta je u Philadelphiji, New Yorku, Bostonu i drugim američkim gradovima na sjeveru. Ljudi su odjednom počeli izlagati zastavu posvuda – na svojim šeširima, na konjskim zapregama i tako dalje. Politčari na sjeveru su rat opisivali kao rat za zastavu".
Nakon građanskog rata, Amerikanci su svoju zastavu nosili posvuda – od Sjevernog Pola, do Himalaja i Mjeseca. Marc Leepson kaže da je jasno da je američka zastava usko povezana s idealima koji su oblikovali Ameriku.