Većina muzeja prikazuje podatke o prošlosti, no, jedan muzej svoje posjetitelje vodi u budućnost. Točnije, u zamisli raznih ljudi o budućnosti. To je Muzej znanstvene fantastike u Seattleu, koji objedinjuje stvarno i izmišljeno iz znanstvenog svijeta.
Mogu li svemirska stvorenja biti stvarnost? Hoće li na Zemlju doći posjetitelji s nekog drugog planeta? Posjet Muzeju znanstvene fantastike pruža priliku da se pobliže razmotre teorije o budućnosti, a, istodobno, pokazuje i kakav je utjecaj imala znanstvena fantastika na naša suvremena vjerovanja diljem svijeta. Prije 80 godina, znanstvena fantastika je bila nepopularna; danas, međutim, ona je usredištu naše kulture.
Izlošci muzejske zbirke podijeljeni su u različita tematska područja, poput oružja, svemirskih bića, te vizija budućnosti. Postava obuhvaća, između ostalog, i rijetka izdanja knjiga znanstvene fantastike, kao i zanimljive predmete iz filmova snimljenih na tu temu. Od potonjih posebnu pažnju privlače oružja iz dugogodišnje popularne televizijske serije "Star Trek". Odjeća koju su nosili glumci iz filma "Blade Runner" dijeli prostor s odjećom stvarnih astronauta. Jedna od postava, nazvana "Promjenjivo lice Marsa", bavi se prošlošću, sadašnjošću i budućnošću 'Marsovaca' i njihovog Crvenog planeta.
U izdvojenom području muzeja, smješten je Hall of Fame znanstvene fantastike, u kojemu se odaje počast najvećim tvorcima znanstvene fantastike. Ove su godine slavodobitnicima dodana četiri nova imena, među kojima su dvojica američkih filmskih stvaralaca: Steven Spielberg i Ray Harryhousen. Mali je broj onih kojima su nepoznata Spielbergova djela, posebice "E. T.", "A. I.: Umjetna inteligencija", te "Jurski park". Opus Harryja Harryhousena uključuje ostvarenja nešto starijeg datuma: "Sedmo Sindbadovo putovanje", te "Sukob Titana". Među ostalim slavodobitnicima je, primjerice, i Mary Shelley, autorica romana "Frankenstein", iz 1818.
