Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u svom godišnjem izvješću oštro kritizira Sjedinjene Države zbog – kako je se navodi – raširenog kršenja prava zatočenika u bazi Guantanamo, na Kubi. Amnesty International ovaj objekt američke vojske - u kojem su zatočeni osumnjičenici za terorizam zarobljeni u Afganistanu - naziva "gulagom našeg doba". Bijela je kuća ovu tvrdnju nazvala "suludom", priopćivši da kršenja zatočeničkih prava nisu raširena te da se svaki slučaj istražuje, a odgovorni kažnjavaju. Kritike Amnesty Internationala komentira i američki tisak.
"Šteta je kada jedna solidna i kredibilna organizacija izgubi kompas i postane dio ispolitizirane svađalačke scene, koja danas često zamjenjuje politički dijalog" - ovako počinje uvodnik Washington Posta, koji zamjera Amnesty Internationalu da posljednjih godina najviše napada Ameriku, umjesto da se usredotoči na klasične – i mnogo gore – krivce, "svjetske diktatore".
Washington Post najjaču je kritiku rezervirao za uporabu termina "gulag" od strane čelnice Amnesty Internationala. "Time se implicira da su Sjedinjene Države postale neka vrst modernog ekvivalenta Staljinovog Sovjetskog saveza". Međutim, "sovjetski gulag" je bio zatvorsko-kazneni sustav s tisućama logora kroz koje je prošlo više od 20 milijuna ljudi. "Postojanje gulaga otkriveno je tek nakon Staljinove smrti" – piše u uvodniku Washington Posta.
Za razliku od gulaga, Guantanamo je – piše utjecajni washingtonski dnevnik – "ad hoc objekt, stvoren kako bi se u njemu zatvorili neprijateljski borci u vrijeme ratnog sukoba". O kršenjima prava zatočenika naširoko je izvještavano u medijima, prvenstveno američkim. "Savezni istražni ured FBI, te u nešto manjoj mjeri vojska, istražuju navode o nepravilnostima" - piše u Washington Postu. Moderni se gulazi nalazi u Sjevernoj Koreji i Kini, ne u Americi – piše uvodničar washingtonskog dnevnika.
Washingtonski dopisnik dnevnika San Francisco Chronicle piše da će zbog ovakvih optužbi, Amnesty International u Americi postati marginalizirana organizacija. Brojne konzervativne organizacije smatraju da je Amnesty International postala isključivo anti-američka i anti-izraelska organizacija – piše u članku koji je objavio kalifornijski list. "No, u mnogim drugim zemljama, ovakve kritike Washingtona predstavljaju opravdanje za dosadašnju retoriku" – piše San Francisco Chronicle.
Novinar kalifornijskog dnevnika je upitao čelnika američkog ogranka Amnesty International Williama Schultza je li pošteno uspoređivati američka kršenja ljudskih prava s masovnim ubojstvima i represijom u zemljama poput Sudana, Sjeverne Koreje ili Kube. Schultz odgovara da "Amnesty International nikada ne želi uspoređivati odnosno stupnjevati slučajeve kršenja ljudskih prava". "Mi Amerikanci" - kaže ovaj dužnosnik Amnestyja – "imamo posebnu odgovornost – i zato što smo Amerikanci a i zbog uloge koju naša zemlja ima u svijetu. Naše ponašanje mora biti primjerno."
Newyorški dnevnik Newsday piše o dvostranačkoj inicijativi u Washingtonu, koja je okupila tridesetak bivši diplomata, odvjetnika i vojnika, a koja traži da se pokrene neovisna istraga navodnih kršenja ljudskih prava zatočenika koji se nalaze u američkim vojnim zatvorima. "Najveća mana dosadašnjih istraga leži u činjenici što ne upiru prst na više instance, već se zadržavaju na najnižim, direktnim počiniteljima zlouporaba. Javnost takvim istragama više ne vjeruje" - izjavio je za Newsday jedan umirovljeni američki vojni sudac.
