U posjeti Sjedinjenim državama ovih se dana nalazi ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Vlahović, koji je u posljednja dva dana održao susrete u Pentagonu, State departmentu, Vijeću za nacionalnu sigurnost, i Kongresu. Iskoristili smo posjetu gospodina Vlahovića Glasu Amerike, gdje smo ga na danas održanoj press konferenciji upitali kako komentira navode u medijima da se neki od najtraženijih optuženika za ratne zločine kriju na teritoriji Crne Gore, ta da im se iz nekih vojnih krugova pruža podrška.
Postoje mnoge glasine o toj mogućnosti--znamo da je granica između Crne Gore i BiH veoma porozna i veoma je teško kontrolirati. Teoretski je moguće da se tamo nalaze neki koji su odavno trebali biti u Hagu i koji možda s vremena na vrijeme posjećuju Crnu Goru, ali ako to i čine, u šta mi sumnjamo, to je bez znanja, ili bilo kakve podrške legitimnih i zakonodavnih tijela crnogorske vlade. I to je ono što je važno. Ako je to tačno, to je onda protiv naše volje i bez našeg znanja. Ako postoje ikakve informacije po tom pitanju, crnogorska vlada je spremna da ih podijeli, kao što je uradila i u nekim drugim primjerima kada su ljudi uhapšeni u Beogradu, a prije toga je dolazilo do izvješća da se oni kupaju na našim plažama, što je vjerovatno bilo netačno.
Možda neki elementi u vojsci i neki koji su još uvijek dio zvaničnih redova u vojsci, kako u Srbiji tako i u Crnoj Gori, pomažu tim osobama, ali to je samo teoretska mogućnost. Ako budemo imali informacije o tome, izvijestićemo. Crna Gora je po tom pitanju partner koji surađuje i mi smo mnogo zabrinutiji zbog činjenice da nema signala od strane Koštunicine vlade da će učiniti sve što mogu da ozbiljno započnu suradnju s Hagom. Problem je što se Crna Gora drži taocem čime je onemogućena u svom sasvim legitimnom i normalnom putu ka partnerstvu za mir, i NATO-u. To je jedno od važnijih pitanja u našim razgovorima ovdje u Washigntonu. Mi ćemo i dalje biti uporni s našom idejom, koja još uvijek nije prihvatljiva iz nekih formalnih i praktičnih razloga, da bi se Crnoj Gori trebala dati mogućnost da se uključi u izvjesne programe kao što je Parnterstvo za mir--naša budućnost je u NATO savezu i mi želimo tamo biti. Mi ne želimo biti izolirani crni otok okružen sa zemljama koje su uspjele ući u evro-atlantske integracije, rekao je gospodin Vlahović.
Što se tiče mogućnosti održavanja referenduma o nezavisnosti, ministar vanjskih poslova Crne Gore ističe da bi se već sutra uz nadgledanje OSCE-a i EU mogao biti održati slobodan, demokratski referendum. Ali realnost je da ćemo mi nastaviti s našim konstruktivnim naporima i politikom gdje znamo da nismo sami u regionu. Mi znamo da ima kompliciranijih i dramatičnijih problema i da Crna Gora nije na vrhu liste prioriteta za Brisel, ili Washignton, ili sam region. 2005 mi ćemo se suzdržati od našeg legitimnog prava održavanja referenduma u skladu s našim ustavom i ostalim sporazumima. Strpljenje je temelj naše politike, ali i upornost. Doći će vrijeme, a to je iz ove perspektive 2006 godina, ako se do tada ne pronađe nikakvo rješenje s našim prijateljima u Beogradu, da ćemo upotrijebiti normalno pravo na način koji će biti u potpunosti demokratski i prihvatljiv za sve glavne igrače. Najvažnija poruka koju su nam ponavljali ovdje u Washigntonu, kao i u Briselu, je da će i Evropa i Sjedinjene države poštovati legitiman, demokratski rezultat legitimnog demokratskog referenduma u Crnoj Gori. Prema najnovijim istraživanjima javnog mijenja, 48% ispitanika zagovara nezavinsost, a 35% koji ne smatraju da je to najbolja budućnost za Crnu Goru, dok je ostatak neodlučan, rekao je na kraju Miodrag Vlahovic, ministar vanjskih poslova Crne Gore.
