Pravna inicijativa za centralnu Evropu i Evroaziju je vodeća organizacija u promoviranju pravnih reformi u demokracijama u razvoju. To je projekat Američkog advokatskog udruženja osnovan 1990, koji uz ekspertizu preko 5 hiljada pravnih stručnjaka trenutno ima urede u 23 zemlje širom centralne i istočne Evrope, bivšeg sovjetskog saveza i srednjeg istoka. O problemu korupcije, s posebnim osvrtom na Balkan, za Glas Amerike govori Jeniffer Gauck, zamjenica koordinatora programa za borbu protiv korupcije.
Nova inicijativa za borbu protiv korupcije na Balkanu, Incijativa Pakta stabilnosti za borbu protiv korupcije SPAI, uspostavljena je 2000-te godine uz podršku pravne inicijative, a proljeća ove godine je u Sarajevu otvoren regionalni ured. Program SPAI obuhvata Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Moldovu, Rumuniju, i Srbiju i Crnu Goru. SPAI program sačinjavaju odbor od stranih stručnjaka i donatora, te predstavnici svake od zemalja. Među donatorima su, između ostalih, organizacija za ekonomsku suradnju, te američka, kao i vlade drugih zemalja, kao što je Švajcarska, kaže na početku razgovora Jeniffer Gauck. SPAI organizira susrete i seminare o različitim temama, od kojih je jedan održan ovog septembra u Sarajevu o UN-ovoj konvenciji za borbu protiv korupcije.
Dio ideje o uspostavi regionalnog ureda je bilo podijeliti najbolja iskustva među zemljama članicama SPAI-a. Među tim zemljama sada ima više koordinacije nego je to prije bio slučaj, i to samo od sebe može biti veoma efikasno u borbi protiv korupcije.
Borba protiv korupcije je veoma dugačak proces, jer se u velikoj mjeri zasniva na promjeni institucija. Nivo korupcije zavisi od zemlje do zemlje, kaže Jeniffer Gauck.
BiH je postigla izvjestan napredak u posljednjih nekoliko godina što se tiče primjene zakona o borbi protiv korupcije--usvojen je na primjer zakon o sukobima interesa, izborni zakon. Prema indeksu Transparency international-a koji se svake godine izdaje u oktobru, BiH je negdje u sredini, iako je prošle godine bila na 70-om, ove godine dijeli 82 mjesto zajedno s Armenijom. Tako se BiH našla između Srbije i Crne Gore, koja je na 97-om mjestu zajedno s Makedonijom, i Hrvatske, koja je na 67-om mjestu. Ali sve zemlje Balkana su manje-više u istoj kategoriji i stoga je zaključak: napredak je kontinuiran, ali spor, i trebamo vidjeti značajna poboljšanja, kaže gospođa Gauck i naglašava da je, prema podacima Transparency International-a zasnovanim na mišljenju javnosti, korupcija najprisutnija u političkim krugovima i carinskim uredima. U svim istraživanjima koje su sprovele organizacije kao što je Freedom House ili Svjetska banka, uz nezaposlenost, korupcija je i dalje jedan od najvećih problema ne samo u BiH, već i ostalim balkanskim zemljama.
Kosovo je, na primjer, teško pitanje, jer je protektorat, a ne država, i teško je izmjeriti nivo korupcije, te se stoga i ne nalazi na listi Transparency international-a. Međunarodna zajednica poduzima korake u nastojanju da se bori protiv korupcije, kosovska vlada također nastoji poduzeti korake, oni često rade zajedno, ali je to težak i dugačak proces.
Korupcija je inače problem u čitavom svijetu, podsjeća Jeniffer Gauck, navodeći da je trenutno najgora situacija na Haitiju i Azerbejdžanu, a najbolja u Norveškoj. Iako stižu vijesti o korupciji i prevari prilikom izbora u Ukrajini, mislim da je fantastična vijest da je ukrajinska vlada voljna izmijeniti izborni zakon.
Interesantno je da je nivo korupcije u nekim zapadno-evropskim zemljama, članicama Evropske unije, veći nego u nekim od zemalja koje su se tek pridružile uniji, kao što su Poljska, Latvija, Litvanija. Vjeruje se da je nivo korupcije u Italiji veći nego, recimo, u Poljskoj. Sjedinjene države su rangirane oko 15-og mjesta, i tu se radi uglavnom o političkoj korupciji, kaže na kraju razgovora za Glas Amerike, Jeniffer Gauck, zamjenica koordinatora programa za borbu protiv-korupcije pri inicijativi ABACEELI.
