Globalno pregrijavanje uzrokovalo je porast temperature na Arktiku po stopi od 2 do 3 stepena svakih sto godina, što predstavlja trend rasta temperature sa potencijalno katastrofičnim efektom.
Najnovija studija objavljena ove sedmice podigla je crvenu zastavu maksimalnog upozorenja u vezi sa globalnim pregrijavanjem. Više od 300 naučnika učestvovalo je u radu na Procjeni uticaja na arktičku klimu, kako se zove ta studija, u kojoj je iznesen zaključak da se od 1970. godine otopilo više od 100 miliona hektara arktičkog leda u moru. Rezultat toga može biti porast nivoa okeana za čitav metar do 2100. godine, što jednostavno može preplaviti domove od Bangladeša do Floride. Fred Krupp, predsjednik liberalno orijentirane neprofitne organizacije Ekološka Odbrana, kaže da je ovako nagao rast arktičkih temperatura uzrokovan pojačanim zagadjenjem ispusnih gasova i stvaranjem efekta staklene bašte:
Ovaj izvještaj predstavlja poziv za budjenje za cijelu planetu koji nam govori da u vezi sa globalnim pregrijavanjem nešto moramo učiniti već sada jer već osjećamo efekat tih dešavanja.
Robert Corell, predsjedavajući projekta Procjena uticaja na arktičku klimu, upozorava da će porast nivova mora uzrokovan globalnim pregrijavanjem imati ogromne efekte širom svijeta:
Prva posljedica je to što će redukcijom ledenih površina u okenau biti otvoreni novi plovni pravci. Prvi takav novi plovni put biće otvoren oko Rusije, i zovemo ga rutom Sjevernog Mora. To je odavno san Rusije i to će veoma stimulirati njen razvoj. Ali to će takodje ostaviti posljedice i za ljude koji su živjeli uz obalu, koji su živjeli uz taj led. To će za njih biti katastrofa jer će im potpuno promijeniti način života.
Susan Joy Hassol, autor studije o kojoj govorimo, kaže da izvorne arktičke ljudske zajednice već pate od posljedica nestanka primorskog leda. Ogromna jetakodje i prijetnja za opstanak mnogih arktičkih životinja:
Polarni medvjedi, tuljani, to su bića koja direktno ovise o postojanjutog leda. Svaki aspekt njihovog života je u vezi sa ledom i ako on nestane, oni gube svoje stanište, gube svojusposobnost da love, sposobnost dase pravilno razmnožavaju...
Naučnici se ove sedmice sastaju na Islandu da bi razmotrili ovu studiju, nakon čega će se - krajem mjeseca - sastati ministri vanjskih poslova iz priarktičkih zemalja, koji će razgovarati o Protokolu iz Kyotoa - o smanjivanju na najmanju moguću mjeru emitiranja izduvnih gasova, a razmotriće i preporuke iz ovog izvještaja oArktiku. Sjedinjene Države koje troše i sagorijevaju više fosilnog goriva nego bilo koja druga zemlja, povukle su se 2001. godine iz Kyoto Protokola.
