Drugog novembra, amerikanci će izaći na birališta da izaberu novog predsjednika. I dok će milioni ljudi davati svoj glas za ulazak u Bijelu kuću dovoljno je samo 270 glasova.
Ko bi trebao birati predsjednika - narod ili Kongres, pitali su se osnivači američke nacije.
”Tvorci nacije nisu bili sigurni da mogu vjerovati američkom narodu da glasanjem izabere predsjednika i zbog toga su osnovali sistem poznat kao Electoral College.“
Kako objašnjava profesorica sa American Univerziteta, Candice Nelson - Electoral College je bio kompromis izmedju onih koji su željeli da narod direktno bira predsjednika i onih koji su željeli da to učini Kongres.
Tako je stvoren dvostepeni izbor predsjednika. Na dan izbora, glasači daju svoje glasove predsjedničkom kandidatu po vlastitom izboru i u većini saveznih država onaj ko dobije najviše glasova dobije i sve glasove elektora u toj državi.
Postoji ukupno 538 glasova Elektorskog koledža u kojima svaka država dobije onoliko electora koliko ima članova u oba doma Kongresa.
Na primjer, najbrojnija država Californija ima 55 elektorskih glasova, dok Rhod Island, mnogo manja država, ima samo 4. Washington D.C, iz kojeg se javljam, i koji nema ni jednog člana u Kongresu, ima tri elektorska glasa.
Istoričar Allan Lichtman.
”Za pobjedu treba osvojiti većinu, najmanje 270 glasova Elektorskog koledža koji se sakupljaju od države do države pri čemu velike države kao Kalifornija imaju lavovski udio.“
Prednosti i mane Elektorskog koledža razmatraju se već godinama. Norm Ornstein iz Instituta American Enterprise kaže da se glasovi malih država računaju jednako kao i onih većih.
”Da nemamo Elektoral College koji bi razlog kandidati imali da ikada vode kampanju u unutrašnjosti zemlje. Zašto bi ikada željeli da idu u planinski region Sjedinjenih Država gdje je malo glasova.“
Medjutim, sistem nije bez kritičara. Kao što je bilo 2000-te, kandidat sa manje glasova birača postao je je predsjednik. Medjutim, George W. Bush nije bio prvi. Tri druga američka predsjednika u protekla dva vijeka su stigli u Bijelu kuću i pored toga što su imali manje glasova birača.
Uprkos kontroverzama, politički analitičar iz Brookings instituta, Stephan Hess vjeruje da će Elektoral Colleg ostati.
”Čudna stvar je u tome, da je taj sistem trebao otići tada, 2000-te, kada je toliko ljudi govorilo da on nije baš dobar. Ali, to se nije desilo.“
I dok se dan izbora približava dvojica ključnih kandidata nastavljaju se boriti za glasove od države do države.
Imajući u vidu krajnji cilj - 270 glasova elektora koji ih dovode u Bijelu kuću.
