Vojni savez bi mogao danas ili najkasnije sutra donijeti konaccnu odluku o obliku pomochi Iraku, saopssteno je iz izvora bliskog briselskom sjedisstu NATO. Medju opcijama je NATO vojna akademija u Iraku, ako i tening iracckih trupa van vemlje.
Po svemu sudechi, bice to dogovor po kojem che se uspostaviti vojna akademija u Iraku sa misijom obuke iracckih vojnih i sigurnosnih snaga, a koja bi brojala oko 300 vojnih eksperata Saveza.
Put do skorog dogovora je za vojne saveznike bio tezak i ( joss uvijek)neizvjestan- zapocceo je kategoriccnim odbijanjem Njemaccke i Francuske da se ukljucce u bilo kakve operacije na iracckom tlu, da bi, krajem prossle sedmice, francuski i belgijski predstavnici u Stalnom NATO vijechu izrazili zabrinutost zbpog moguchih trosskova kakve bi uspostavljanje akademije iziskivalo.
Nakon dugih pregovora, potaknutih obechanjem NATO -nacija sa samita u Istambulu da che podrzzati nove vlasti u Bagdadu, razlike su prevcazidjene i pred saveznicima stoji joss, kako tvrdi jedan od zvaniccnika Alijanse, "fino usaglassavanje".
Posljednji, "finansijski" prigovori su otklonjeni tako ssto bi ovu misiju finansirale nacije ccije bi se ljudstvo nalazilo u Iraku, podrzzane uz sredstva iz zajedniccke NATO kase.
Joss uvijek je otvoreno pitanje ko che i na koji naccin osiguravati rad vojne akademije- sstiti NATO pljudstvo i postrojenja na iracckom tlu. protivnice vojnog angazzovanja u toj zemlji, medju prvima Francuska, vide u tome zamku koja bi natjerala vojni savez da se i protiv svoje volje, branechi svoju misiju, vojno aktivira. Zbog toga se u Briselu vjeruje da joss ima mjesta opcija po kojoj bi sedobar dio treninga iracckih snaga odvijao van zemlje i domassaja bombasskih napada.
