Radoslav Brdjanin, bivši predsjednik Kriznog štaba tzv. Autonomne regije Krajina, optužen za genocid i druge ratne zloćine u Sjeverozapadnoj Bosni, osudjen je danas na 32 godine zatvora.
Pretresno vijeće je danas odbacilo krivnju Brdjanina za genocid, ne nalazeći čvrstu vezu izmedju optuženog i počinitelja ratnih zločina, i smatrajući da nije bilo riječi o takvom obimu ubistava koji bi sugerirali istrebljenje, kao namjeru.
Uz ovo, odbačena je i tvrdnja tužitelja o tome da je Brdjanin sudjelovao u "zajedničkom zločinačkom poduhvatu", kao i to da je, kao predsjenik kriznog štaba, imao efektivnu kontrolu nad vojnim, para-vojnim i policijskim snagama, što ga oslobadja odgovornosti nadredjenog...
Priznaje se, ipak, da je na svom položaju u vrhu Autonomne regije Krajina, te svojim javnim istupima i netrpeljivošću, Radislav Brdjanin imao značajan utjecaj na dogadjaje- preseljenja, zatočavanje i ubistva ne-srpskog stanovništva Krajine.
Optužnica haških tužitelja je teretila i generala Momira Talića, bivšeg zapovjednika Krajinskog korpusa vojske bosanskih Srba, koji je osam mjeseci nakon početka sudjenja, zbog bolesti, pušten na privremenu slobodu, i u medjuvremenu umro u Beogradu.
Proces protiv Radoslava Brdjanina trajao je od januara 2002. do aprila ove godine. U svojim završnim riječima, tužitelji su za njega tražili kaznu doživotnog zatvora, dok je odbrana zahtijevala oslobadjanje. Osudjenom se u izdržanu kaznu ubraja period od lišavanja slobode, jula 1999. godine do danas, a on ostaje u pritvoru Tribunala do odluke o slanju na izdržavanje ostatka zatvorske kazne.
