Neuspjeh u reformiranju tri zakona mogao bi koštati BiH gubitka finansijskog "paketa" Svjetske banke, upozorava posljednja analiza britanskog Centra za istraživanje svjetskog tržišta. Konkretno, tvrdi se da Svjetska banka neće finansirati oblasti poput visokog školstva, javnog sektora i pomoći ratnim veteranima, ukoliko se, prije toga, na djelu ne pokažu reforme u ovim oblastima.
Svjetska banka je BiH dala rok da do 7. maja usvoji zakonske reforme u tri pomenute oblasti, što je, jezikom novca, "teško" oko 97 miliona USD.
Konstatirajući da se rok približava bez naznake da će biti i ispoštovan, Centar ocjenjuje da su, poslije ohrabrujućih pomaka, opšte reforme u Bosni i Hercegovini opet pokazale znake "umora" i zaustavljanja- razlozi tome se dobrim dijelom nalaze u nesuradnji srpskog entiteta sa Haškim sudom, koja se već pokazala kao nepremostiv problem u izvršavanju obaveza zemlje, obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja sa Europskom unijom.
Analitičari Centra za istraživanje svjetskog tržišta iz Londona ipak ukazuju na "nove vjetrove" u Republici Srpskoj, kojima pripisuju i nedavni poziv srpskog parlamenta tamošnjim vlastima da suradjuju sa Tribunalom. To sugerira, tvrdi se, da progresivno i pragmatično krilo unutar SDS-a dobija na snazi.
Kada je javni sektor u pitanju, tvrdi se da državna vlada i entiteti godišnje na tu stavku troše izmedju 600 i 800 miliona KM, a novi zakon bi trebao, ako ne smanjiti legalne troškove, bar onemogućiti finansiranje korupcije iz ove stavke državne potrošnje.
Očekuje se usvajanje zakona na državnom nivou, dok je 19. aprila isti zakon, nakon dugo vremena, dobio "zeleno svjetlo" vlasti u RS. Opiranje vlade srpskog entiteta usvajanju tog zakona se tumači situacijom u kojoj je vladajuća SDS uključena u više široko rasprostranjenih pronevjera javnih fondova, od kojih su neki služili (ili još služe) za finansiranje bijega Radovana Karadžića pred progoniteljima.
Za očekivani zakon o visokom obrazovanju se kaže da je još jedan razlog za svadju izmedju entiteta i centralne vlasti- on bi, prema nacrtu, trebao centralizirati cjelokupni sistem viskog obrazovanja, oduzimajući entitetima mogućnost da imaju udjela u donošenju ključnih finansijskih odluka. To bi, prema britanskim analitičarima, poboljšalo kvalitet i funkconalnost visokoškolskog sistema, i povećalo efikasnost upotrebe izvora njegovog finansiranja.
Primjena zakona o pomoći ratnim veteranima će biti posebno bolna- novi zakon bi trebao smanjiti broj onih koji uživaju pomoć države. Trenutno desetine hiljada veterana i njihovih porodica žive od takve vrste pomoći, medjutim, Svjetska banka bi željela vidjeti na djelu racionaliziran sistem, po kojem će pomoć biti stepenovana: veterani sa invalidnošću bi primali više, ostali manje sredstava.
Imajući u vidu svu kontroverznost reforme ovog zakona, u svjetlu dramatično visoke stope nezaposlenosti, te opšte izbore u zemlji, najavljene za oktobar ove godine, analitičari londonskog Centra ne daju previše šanse mogućnosti da se usvoji tražena reforma pomoći ratnim veteranima.
Oni, ipak, nadu polažu u činjenicu da su neki od zakona, na kojima insistira Svjetska banka, dio "paketa" Europske komisije koji se do polovine ove godine mora ispuniti, želi li zemlja krenuti korak bliže europskim integracijama. Pridruženje Uniji se smatra, prije finansijskog aranzmana sa Svjetskom bankom, ključnim pokretačem BiH ka traženim reformama.
