Iran se ne čini mjestom zgodnim za organiziranje neke izložbe moderne umjetnosti. Upravo zato, jednu izložbu u teheranskom Muzeju savremene umjetnosti neki vide kao jedan od znakova promjena u Iranu. Britanski Savjet je pomogao da se organizira izložba radova 15 britanskih savremenih umjetnika. Umjetnost - kažu sada neki u Iranu - može pomoći da se okončaju istorijske razlike, nakon decenija neprijateljstva, sumnjičenja i nepovjerenja izmedju Teherana i zapada. Direktor muzeja, Ali Reza Sami Azar:
Posljednjih 20 godina i više, umjetnost i umjetnička saradnja bile su žrtve političkih tenzija. Vjerujem da je sada došlo naše vrijeme, da učinimo nešto i pojačamo uticaj na političare, da bi se utrli putevi za poštovanje želja i razumijevanje želja naroda. Putem umjetnosti, čini mi se, ljudi i narodi se zbližavaju, bolje razumijevaju, dok se politikom stvaraju samo nesporazumi.
Sasvim drugačija vrsta umjetnosti, murali na zidovima bivše američke ambasade u Teheranu, simbolizira 25 godina zategnutih odnosa sa Sjedinjenim Državama. Pod vlašću ayatollaha Khomeinija, Iran je ambasadu zauzeo1979. godine i na desetine američkih diplomata kao taoce držao 444. dana. Premda su se od tada mnoge napetosti izgubile, Washington je Iran označio zemljom koja pripada Osovini Zla. Za Iran je rečeno da podržava terorističke organizacije i da nastoji da nabavi tehnologiju za proizvodnju nuklearnog oružja - što se kosi sa medjunarodnim sporazumima. U Iranu, opet, neki kažu da je američka vlada arogantna. Ali Sheikhattar, urednik provladinog lista Hamshari, u prevodu Domovina, kaže da je Amerika ta koja treba da promijeni svoj odnos.
Oni još uvijek misle da je režim Islamske republike na slabim nogama. Oni ne žele da vjeruju da ovaj režim, ova vlada ili ovaj sistem imaju duboke korijene i da ih ne treba smatrati slabašnim. Dok god oni tako gledaju na Iran, ja nisam optimista da vrata mogu biti otključana. Iran ima i svoja unutrašnja zatvorena vrata - ona izmedju reformista i čvrstolinijaša.. Proreformske stranke tvrde da Iranci žele više sloboda i vrše pritisak dase društvo liberalizira.
Za sada, njihove planove osujećuje iranski konzervativni Savjet Čuvara Vjere.
Amerika, EU i drugi tvrde da je to jezgro čvrstolinijaških islamskih lidera nepoštenim sredstvima uticalo na parlamentarne izbore u Februaru - tako da su na njima mogli učestvovati samo konzervativni kandidati. Iranski reformski lideri žele podršku Sjedinjenih Država. Neki medju njima, kao Abraham Yasdi, medjutim, kažu da postoji bojazan da će Washington sa tvrdolinijašima postići neki dogovor - u zamjenu za saradnju u vezi sa terorizmom i nuklearnim pitanjima.
Nasuprot iranskim zahtjevima i interesima, oni će se okrenuti jedni drugima i praviće se da u Iranu ne postoji nikakava politička represija. Oni će tako zaboraviti na ljudska prava u Iranu, radi sopstvenih političkih interesa. Tako misle mnogi medju nama.
Iran više ne demonizuje zapad kako je to činjeno u ranim godinama Islamske revolucije.Vlada je uspostavila kontakt sa EU i kaže da će još više saradjivati sa medjunarodnim nuklearnim inspektorima. Odnosi sa Sjedinjenim Državama su, medjutim, mnogo problematičniji.
