Linkovi

Letjelica Zvjezdana prašina u potrazi za tajnama svemira - 2004-01-02


Jedna mala letjelica koju je načinila NASA, uskoro treba da se sučeli s kometom i prikupi podatke o začecima Sunčevog sistema. Letjelica nazvana Zvjezdana prašina proletjet će kroz rep komete Vilt 2, odakle treba prikupiti uzorke koji će se proučavati na zemlji. Naučnici se nadaju da će materijal s komete pomoći u razriješavanju nekih od misterija univerzuma.

Svemirski brod Zvjezdana prašina izbačen je u orbitu u februaru 1999. godine, na sedmogodišnje povratno putovanje dugo 5 milijardi kilometara, kako bi proučio kometu Vilt 2. Danas bi NASA-ina mašina trebala probiti rep komete , sastavljen od svemirske prašine i drugih odpadaka, na tri stotine kilometara od površine komete. Ovo neće biti prva letjelica koja posjećuje kometu, ali je prva s misijom prikupljanja uzoraka koje treba vratiti natrag na Zemlju. Koristeći se materijalom za odredjivanje starosti u svemiru, NASA-in uredjaj će prikupiti sitne čestice koje će naučnici analizirati na zemlji. Direktor projekta Zvjezdana Prašina, Tom Duxbury, kaže medjutim, da se radi o riskantnoj akciji koja bi mogla naškoditi svemirskoj letjelici.

”Ovo će biti izuzetna planetarna misija , gdje se susrećemo s ekstremnim uvjetima u svemiru, prolazimo kroz oluju čestica prašine , koje će udarati na letjelicu brzinom šest puta većom od brzine ispaljenog metka.”

Specijalni štitnici na prednjem dijelu letjelice su napravljeni tako da zaštite osjetljivu opremu. Brzo nakon susreta s kometom, uzorci će biti smješteni u kapsulu koja će se vratiti na Zemlju, negdje tijekom dvije hiljade šeste godine. NASA-in stručnjak Don Brownlee i njegove kolege vrlo su uzbudjeni mišlju o tome šta mogu saznati - napominjući da su komete tzv vremenske kapsule stare milijarde godina.

”Izuzetno su važne, jer su zapravo kontejneri koji su sačuvali mnogo toga - možemo reći muzeji koji čuvaju temelje sunčevog sistema,naše planete, čak i nas samih.“

Kometa, Wilt 2, ime je dobila po švicarskom naučniku Paulu Wildu, koji ju je otkrio 1978. godine.

XS
SM
MD
LG