U Orlandu na Floridi se održava 49 po redu godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO saveza. Tamo su novinari Glasa Amerike Valer Gergely i Lilica Kitanovska:
Tri stotine članova Parlamenata iz 19 država članica NATO-a, i predstavnici 20 pridruženih zemalja, uglavnom iz Centralne i Istočne Evrope, učestvuju u petodnevnom zasjedanju. Skupštinsko zasjedanje predstavlja ključni forum za medjunarodni parlamentarni dijalog o čitavom spektru sigurnosnih, političkih i ekonomskih pitanja. Primarni cilj je pojačati medjusobno razumijevanje medju parlamentarcima zemalja NATO-a u ključnim pitanjima sigurnosti koja sada stoje pred Sjeverno-atlantskim savezom.
Osim utjecaja iračke krize na odnose Sjedinjenih Država i evropskih članica, razgovori uključuju rat protiv terorizma i prijetnje od oružja za masovna razaranja. Delegacije zemalja članica, takodjer, razgovaraju o novoj ulozi NATO-a u Afganistanu i na Balkanu, medjunarodnim problemima koje donosi organizirani kriminal, trgovinskim napetostima izmedju Sjedinjenih Država i Evrope, i tekućim proširenjem NATO saveza.
Nicholas Burns, ambasador i stalni zastupnik Sjedinjenih Država u NATO savezu, je predstavio zemlje - zvanične nove kandidatima , na zasjedanju Političkog komiteta Saveza.
Nicholas Burns: Tri zemlje su sada zvanični kadidati: Albanija, Makedonija i Hrvatska. Mislim da je pošteno reći da sve one dobro rade, da čine ozbiljne napore, ali da imaju još toga da urade. Prema tome ja ne predvidjam da će one biti pozvane 2004. godine, trebaće više vremena. Pored toga, BiH i Srbija su najavile da bi u budućnosti željele da budu uzete u obzir. I kod njih, treba da u budućnosti vidimo političke i vojne promjene, kako bi uopće došle u grupu zemalja koje se uzimaju u obzir, ali vrata ostaju otvorena.
Vojna intervencija u Iraku je pitanje koje izaziva najviše podjela unutar NATO-a. Nicholas Burns vjeruje da to neće uticati na prisustvo NATO-a u Jugo-istočnoj Evropi.
Nicholas Burns: Mislim da su se Sjedinjene Države, NATO i EU složili da NATO i EU trebaju ostati u Jugoistočnoj Evropi. Naravno, mi imamo mirovne snage NATO saveza u BiH i na Kosovu, koje veoma dobro obavljaju svoj posao, imamo mirovne snage EU u Makedoniji i postoji dobra suradnja izmedju dvije organizacije u tim operacijama. Mislim da ćemo tu suradnju nastaviti i u budućnosti.
Dok neki smatraju da se NATO povlači sa Balkana i fokusira na Irak i druga mjesta, ambasador Burns tvrdi da to nije slučaj.
Nicholas Burns: NATO ima 12 hiljada vojnika u BiH, i 17 hiljada vojnika na Kosovu, a EU ima 700 vojnika u Makedoniji. Prema tome, NATO nije napustio Balkan, niti će. Mi ćemo ostati i uporno raditi u BiH, jednako kao i na Kosovu kako bi tamošnjim vladama pomogli u tranziciji ka demokratskoj budućnosti. Mi smo se na to obavezali. Mi smo u BiH osam godina, na Kosovu četiri i pol godine, i dvije godine u Makedoniji, pa je očigledno da ne odlazimo. Ja naravno znam da ono što ljudi na Balkanu vide jest da je glavno prisustvo američkih trupa i Evrope u Iraku i Afganistanu. I to će se, takodjer, nastaviti. Ali, mi nećemo napustiti Balkan i naša posvećenost Balkanu ostaje snažna.
Upitan da li će medjunarodno vojno prisustvo na Balkanu biti okončano 2010. godine, kako je sugeriralo NATO-vo Vijeće za vanjske odnose, on kaže da je to povezano sa rezultatima pozitivnih očekivanja u regionu.
Nicholas Burns: Naša je velika nada da će do 2010. godine Balkan prevladati gorčinu rata iz 1990-tih, da će vlade biti jake, da će biti izgradjene demokratske institucije, da će ljudi izabrati vlastite lidere i da će biti dosta radnih mjesta. Očito da je ostvarivanje naših nada za Balkan u narednih sedam godina, do 2010. godine, u tijesnoj vezi sa sudjelovanjem i NATO-a i EU. Naše je stajalište da Balkan treba da zauzme pravedno punopravno mjesto u Evropi, da prevazidje probleme iz prošlosti i obnovi svoju zajednicu. Mislim da ste do sada mogli vidjeti da NATO, EU i UN u tom pravcu ulažu velike napore.
Ambasador Washingtona u NATO-u, Nicholas Burns ukazuje da iskustvo Iraka takodjer naglašava značaj medjunarodne suradnje.
Nicholas Burns: Glavna lekcija koju smo naučili u Iraku jeste da smo bili u pravu što smo sa vlasti uklonili Saddama Husseina. To je predstavljalo pozitivan razvoj dogadjaja za ljude Iraka i za Srednji Istok. Bili smo u pravu što smo rasporedili značajan broj vojnika kako bi održavali mir, stabilizirali zemlju i pokušali pomoći Iračanima da izgrade drugačiju budućnost. Mi u tim nastojanjima trebamo podršku Evrope, mi trebamo vojnike iz Evrope, mi trebamo evropsku financijsku pomoć u tim naporima, i Evropa je do sada pokazivala spremnost da to uradi. 18 zemalja NATO saveza imaju svoje vojnike na tlu Iraka i mi smo sa tim jako zadovoljni.
Godišnje zasjedanja NATO inače obuhvata sastanke pet komiteta: za odbranu, gradjansku dimenziju sigurnosti, ekonomiju i sigurnost, te politička, naučna i tehnološka pitanja.
Skupština sjeverno-atlantskog saveza takodjer raspravlja o seriji političkih preporuka koje dolaze sa zasjedanja komiteta o pitanjima od trenutno najvećeg interesa, koja se prosljedjuju Vijeću Sjeverno-atlantskog saveza i vladama zemalja članica. Skupština je, takodjer, odgovorna za održavanje komunikacija izmedju članova parlamenata NATO-a i parlamenata zemalja članica. Rasprave na Skupštini NATO-a daju značajan doprinos uspostavljanju koncenzusa koji mora poduprijeti politiku Saveza.
Kongresmen Doug Bereuter, predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a ukazuje na potrebu veće evropske odgovornosti za Evropu.
Bereuter: Mi, medjunarodna zajednica, mi nismo spremni prihvatiti okončanje ere hladnog rata, i prema tome, većina će ljudi zaključiti da je pravilna upotreba sile u početnoj fazi dezintegracije Jugoslavije, recimo, mogla spriječiti ključni genocid, ili akciju koja je podjelila tu zemlju. U principu Evropljani kažu: Mi bismo riješili taj problem, ali mi to nismo u stanju uraditi. Ujedinjeni narodi su bijedno propali u misiji očuvanja i podsticanja mira, tako da je palo na NATO da preuzme tu odgovornost. Prije svega u BiH, onda na Kosovu. Naravno,u Makedoniji su napori sa UN-a, prenešeni na NATO i sada na EU.
Ministar odbrane Sjedinjenih Država stvorio je sliku podjeljene Evrope. I dok Sjedinjene Države traže suradnju sa novim demokracijama u Evropi i napetosti rastu izmedju Amerike i nekih drugih evropskih saveznika, gospodin Bereuter ne prizna takvu vrstu podjela.
Bereuter: Ja ne bih ulazio u taj problem Stara protiv Nove Evrope. Onoliko koliko ja znam, ministar Rumsfeld je to spomenuo jednom. Ali to nastavlja da se širi u Evropi jer je to bio napad na odredjena osjećanja, i zbog toga što neki ljudi žele to koriste u Evropi, kako bi stvorili teškoće za Sjedinjene Države. Mislim da je to nešto što treba izbjeći.
Generalni sekretar NATO-a, George Robertson, predsjendik Parlamentarne skupštine Doug Bereuter, guverner Floride Jeb Bush i zvaničnici američke admonistracije će se sutra obratiti Parlamentu.
