Rodjen 19 novembra 1831 u Orange-u u Ohio-u, James A. Garfield je bio zadnji predsjednik iz brvnare. Već u drugoj godini je ostao bez oca. Kasnije je radio vukući brod uz kanal, zaradjujući nekako za obrazovanje. Diplomirao je na Williams College-u u Massachussettsu, i vratio se u Ohio da radi kao profesor klasika. 1859. godine je izabran u Senat Ohio-a, kao Republikanac. Tokom secesione krize zagovaro je vraćanje odcjepljenih država u Uniju. Borio se protiv trupa Konfederacije i došao do čina general-majora u dobrovoljačkim trupama. U medjuvremenu u Ohio ga biraju u Kongres. U više navrata je uspješno dobio ponovni izbor i tokom 18 godina u Zastupničkom domu postao je vodeći Republikanac.
Na izborima 1880. godine, uz razliku od 10 hiljada glasova, Garfield je pobjedio kandidata Demokrata, generala Winfielda Scotta Hancocka. Kao predsjednik počeo je bitku oko jačanja federalne kontrole nad carinama, koju je i dobio.
2 jula 1881. godine na željezničkoj stanici u Washingtonu, na njega je pucao razljućeni advokat koji nije dobio traženo mjesto savjetnika. James A. Garfield je smrtno ranjen ostao sedmicama u Bijeloj kući.
Alexander Graham Bell, izumitelj telefona, neuspješno je pokušavao da nadje metak sa svojom elektronskom napravom. 6 septembra Garfield je prevezen na obalu Atlantskog oceana u New Jersey. Nekoliko dana je izgledalo da se oporavlja, ali je od infekcije i krvarenja umro 19 septembra, 1881. godine u Elbberon-u u New Jerseyu.
