Nasilje na Srednjem Istoku se posljednjih dana ne smiruje, uprkos objavljenoj mapi puta, medjunarodnog plana na postizanju mira, kojeg podrľavaju Sjedinjene Drľave.
Izraleski premijer Ariel Sharon je nakon posljednjih pet palestinskih samoubilačkih napada odgodio i put u Washington. U tom svjetlu, David Borgida je u televizijskoj emisiji Glasa Amerike Newsline, razgovarao sa analitičarem Washingtonskog instituta za Srednji Istok, Jonathanom Schanzerom. ©ta Sjedinjene Drľave mogu učiniti u ovoj situaciji, bilo je prvo pitanje kolege Borgide.
J.SCHANZER: Na nesreću, malo je onoga ąto Sjedinjene Drľave mogu učiniti u ovom trenutku. Jedna od stvari, koju ja zagovaram, jeste da ostanu po strani, da se ne sastaju sa Abu Mazenom. Drugim riječima, ljudi na prostoru kojeg kontroliraju palestinski zvaničnici nisu baą ushićeni Sjedinjenim Drľavama, naljutili su se zbog američke invazije Iraka, i tako dalje. Zato je moľda dobra ideja drľati Sjedinjene Drľave izvan toga i u stvari ostaviti Izrael izvan toga. Pustiti Abu Mazena da ojača vlast na terenu, da drugim riječima pridobije podrąku.
VOA: Vi govorite o novom palestinskom premijeru, Mahmoudu Abbasu, zar ne?
J.SCHANZER: Da.
VOA: I u izvjesnom smislu ovo je test njegove moći i sposobnosti da uvede promjene. ©ta mislite o tome.
J.SCHANZER: Da, to je test, kao ąto ste rekli, ali mislim da on do sada pada na tom testu. I to ne zbog nečega ąto je uradio, nego ąto na terenu postoje oni, vodjeni, predvodjeni, prije svega od strane Yassera Arafata, koji bi volio viąe od svega da novi premijer ne uspije, uz to imate Hamas i Islamski Jihad, koji takodjer predstavljaju izazov.
VOA: Zaąto kaľete da Arafat ľeli viąe od svega da vidi neuspjeh premijera.
J.SCHANZER: Pa zato ąto je do sada palestinska vlast bila show Yassera Arafata. Yasser Arafat je bio jedini lider Palestinske vlasti i svaka je odluka dolazila od njega. Nakon ąto su Sjedinjene Drľave izvrąile pritisak na Palestince, vidjeli smo neku vrstu novih procesa, malo viąe transparentnosti. Izbor novog premijera je degradirao Arafata i Arafat to zna.
On hoće na odredjeni način da ostane u srediątu, a sada je trenutno gurnut u stranu. Ako ste primjetili, ustvari je Arafatova brigada Al-Aqsa preuzela odgovornost za peti samoubilački napad. Mi sada nismo sigurni da li su oni odgovorni, u stvari se mislilo da je to bio Palestinski Islamski Jihad.
Ali su oni, ustvari, ľeljeli da prijave preuzimanje odgovornosti za taj napad, ąto, ja mislim, ukazuje da joą ima elemenata medju Arafatovim kadrom koji ľele osigurati da Mahmoud Abbas ne zadobije onu vrstu moći za kojom teľi.
VOA: Da sada govorimo o Izraelskoj strani. Moľe li Ariel Sharon učiniti viąe, moľda vratiti neke naseljenike ili neąto drugo ąto Palestinska strana ľeli, i tako umanjiti napetosti?
J.SCHANZER: Naravno, ukidanje nekih naseljeničkih zajednica svakako bi pomoglo Palestincima da osjećaju kao da neąto viąe dolazi sa izraelske strane, ali ne mislim da će to zaista značiti puno, kada dodje do tih opozicionih grupa.
Grupe kao Hamas i Islamski Jihad i brigada mučenika al-Aqsa, će izvoditi svoje napade bez obzira hoće li Ariel Sharon odustati od cijele Zapadne Obale i Pojasa Gaze. Ono ąto oni ľele je ono ąto oni vide kao istorijsku Palestinu, i to je ono za ąto će oni nastaviti da se bore. To je u njihovoj prirodi. To je to o čemu oni stalno govore u svojim propovjedima.
VOA: Čini se kao da postoji gotovo redovan scenario za Srednji Istok, malo napretka, koji korak prema miru, i onda viąestruki koraci nazad u nasilje. Moľete li nam o tome govoriti.
J.SCHANZER: Postoji jedna stvar koja je sigurna - opozicione grupe znaju da će Izrael odgovoriti. Ako izvrąite samoubilački napad, Izrael će najvjereovatnije zatvoriti Zapadnu Obalu i Pojas Gaze. Ukoliko je planiran diplomatski susret, on će vjerovatno biti otkazan.
Prema tome, ukoliko postoji mapa puta, ili koraci koji se upravo poduzimaju da usmjere mapu puta, ukoliko je ona na dobrom tragu, ona će sigurno biti izbačena sa tog traga samoubilačkim napadima. Tako da je bilo pet napada u 48 sati. To je sigurno put kako izazvati Izrael, koji je extremno osjetljiv u vezi sigurnosti, na koju on redovno reagira. Tako da čim zaprijetite toj sigurnosti to je tačno reakcija koju ćete dobiti.
VOA: Onda mi dozvolite da vas direktno upitam, je li Mapa puta mrtva, kao i bilo koji pomak kojeg je drľavni sekretar Colin Powell učinio posljednjih dana.
J.SCHANZER: Nije mrtva, ali će biti veliki izazov vratiti je na trag. I mislim da je glavni razlog za to ąto Abu Mazen nema kontrolu koju treba da bi osigurao da stvari ostanu na pravom tragu. Ono ąto mu se sada deąava su izazovi koji dolaze od Hamasa, Islamskog Jihada i drugih grupa.
I to nije samo oko potapanja mirovnog procesa, to je vezi spriječavanja da on ojača, ograničavanja njegove moći. Vi na ulicama nevidjate ljude da demonstriraju podrľavajući Abu Mazena. Vidite to za Arafata. Vidite to za Hamas. Vidite to za druge opozicione grupe. To je za njega trenutno veliki izazov i mislim da je to problem broj jedan.
I te grupe, uzgredno, ja mislim da zaista nastoje, rekao bih, vjerovatno, ukoliko mogu, preuzeti palestinsku vlast. Ono ąto vidite posljednjih mjeseci je stalno nastojanje Hamasa da potkopa palestinsku vlast. I bilo je nekoliko susreta u Kairu kojima su Egipćani pokuąali posredovati. Bilo je borbi na ulicama izmedju frakcija i ovo je sada njihov produľetak, rekao bih da je to politička borba.
VOA: I naravno, svaki put nakon nasilja, kao ąto ste rekli, Izarelska vlada pojača kontrolu u Pojasu Gaze i na Zapadnoj Obali. Je li to ciklus kojem se po vaąem miąljenju ne vidi kraj mjesecima unaprijed i godinama, ili ima neke nade?
J.SCHANZER: Mislim da postoji mala nada, i to je ukoliko mi, Sjedinjene Drľave, budemo u stanju istupiti naprijed i pomoći da se pribavi malo sigurnosti. Takodjer, ako bi ubacili unutra neke izralece da uhvate neke od osumnjičenih. To se desilo nakon serije bombaąkih napada 1996, ne ovakvih kakve smo vidjeli posljednjih 48 sati. To je dalo rezultata. Sjedinjene Drľave su pomogle Shabak, neka vrsta ekvivalenta FBI-u kod Izrealaca.
Kada su oni ubačeni unutra da pritjeraju teroriste Hamasa i Islamskog Jihada, vidjeli smo period mira. I to je ono ąto je u stvari omogućilo da proces mirovnog sporazuma iz Osla krene naprijed do 2000-te, kaľe na kraju Jonathan Schanzerom analitičarem Washingtonskog instituta za Srednji Istok.
