Linkovi

®eneva: Komisija UN-a za ljudska prava. 16/4/03 - 2003-04-16


Komisija UN-a za ljudska prava na danaąnjem godiąnjem zasjadnju u ®enevi osudila je sjevernu Koreju zbog krąenja ljudskih prava, ali je glasanje ovog 53-članog tijela o rezoluciji koja se odnosi na Kubi odloľeno, dok je odbačen zahtijev Evropske Unije za osudom Rusije zbog nasilja nad ljudskim pravima u Čečeniji. Komisija UN za pitanja ljudskih prava po prvi put je osudila praksu Sjeverne Koreje, oątro kritizirajući, kako je naglaąeno, sistematska, ąiroko raąirena i teąka krąenja ljudskih prava u toj zemlji. Sa 28 glasova za i 10 protiv, izglasana je rezolucija o tome, na prijedlog Evropske Unije i Sjedinjenih Drľava. Od glasanja se uzdrľalo 14 zemalja, uključujući i Juľnu Koreju, čiji je vladin glasnogovornik prije glasanja rekao da vlada u Seoulu ne ľeli da ljuti Pyongyang - u isto vrijeme dok se nastavljaju nastojanja da se pronadje mirno rjeąenje sjevernokorejske nuklearne krize. Usvojenom rezolucijom se od Sjeverne Koreje, izmedju ostalog, traľi da prestane sa praksom zatvaranja ili egzekucija sjevernokorejskih izbjeglica vraćenih iz Kine. Tokom rasprave o Kubi, odlučeno je da glasanje o predloľenoj rezoluciji bude odloľeno za 24 sata, kako bi zemlje mogle razmotriti neke danas, u ľestokoj raspravi, iznesene dopunske prijedloge. U izvornom prijedlogu rezolucije, vlada u Havani se poziva da izaslaniku za pitanja ljudskih prava dozvoli posjetu Kubi. Predstavnik Costa Rice je danas zatraľio da se tome doda i zahtjev za oslobadjanjem oko 80 nedavno pritvorenih disidenata. Sa svoje strane, Kuba je zatraľila da se tom dokumentu doda i osuda, kako je rekao njihov predstavnik, ilegalne američke blokade Kube. Predstavnici 53 zemlje koje čine ovu UN-ovu Komisiju odbacili su, drugi put zaredom, pokuąaj Evropske Unije da se Rusija osudi za krąenja ljudskih prava u otcijepljenoj republici Čečeniji. Za rezoluciju o tome glasalo je 15, dok je protiv nje glasala 21 zemlja uz 17 uzdrľanih. Organizacije za zaątitu ljudskih prava upozoravaju da ne-osudjivanje Rusije po navodima za krąenja ljudskih prava u Čečeniji prijeti da se tamoąnji rat samo joą rasplamsa. I u nedavno objavljenom izvjeątaju američkog State Departmenta, ruske trupe su optuľene za izvodjenja vansudskih likvidacija u Čečeniji. Moskva, sa svoje strane, oątro reagira na kritike njenih akcija u Čečeniji, uz obrazloľenje da te kritike pomaľu diskreditiranju nedavno odrľanog ustavnog referenduma u Čečeniji i čečenskog pravosudnog sistema. Ruska vlada je, medjutim, obećala da će istraľiti sve optuľbe izrečene protiv ruskih jedinica, ali i protiv separatističkih boraca - nakon ąto krajem ove godine u Čečeniji budu zavrąeni predsjednički izbori.

XS
SM
MD
LG