Amerikanci danas odaju počast životu i djelu Martina Luthera Kinga, Mladjeg, ubijenog lidera pokreta za gradjanska prava, koji bi danas navršio 74 godine. Doktoru Kingu se priznaje da je ne samo predvodio borbu američkih crnaca za gradjanska prava - nego je princip ne-nasilnog protesta učinio efikasnim mehanizmom onih koji u Sjedinjenim Državama traže društvene promjene. Martin Luther je dobio Nobelovu nagradu za mir 1964. godine, a ubijen je 4 godine kasnije. Treći ponedjeljak u januaru je nacionalni praznik u Sjedinjenim Državama u čast rodjendana Martina Luthera Kinga. Pokret za gradjanska prava kojeg je on vodio proširio se 1950-tih i 60-tih, kada se povećan broj crnaca u Americi odlučio da govori protiv diskriminacije i nejednakosti. Taj pokret za gradjanska prava zasnivao se na principima Mahatme Ghandia o nenasilnom i pasivnom otporu. I mi osjećamo da je jedna od veličina američke demokracije naše pravo da protestiramo za svoja prava, rekao je doktor King. 1963 godine su policijski psi i vatrogasni šmrkovi korišteni protiv onih koji protestiraju za gradjanska prava. U isto vrijeme je to bila godina koja je obilježila vrhunac Kingovog pokreta za jednakost - kada je on stao na stepenice Linkolnovog spomenika u Washingtonu i govorio naciji i svijetu. Sanjao sam da će se jednog dana ova zemlja uzdići i živjeti u skladu sa istinskim značenjem njenog vjerovanja: Da su svi ljudi stvoreni jednaki, rekao je Martin Luther King. 1964 predsjednik Lyndon Johnson je potpisao zakon kojim se nezakonitim proglašava diskriminacija, bilo koja iz bilo kojeg razloga. Kasnije, iste godine, doktor King je postao najmladji čovjek koji je ikada primio Nobelovu nagradu za mir. 1965, demonstranti su u Alabami protestirali, tražeći pravo glasa. Njihov marš je okončan dolaskom u glavni grad te države. Martin Luther King je bio tamo: Danas, želim da kažem narodu Amerike i narodima u svijetu, da mi nećemo odustati. Mi smo sada krenuli, jeste, mi smo krenuli i nikakav val rasizma nas neće zaustaviti. Istog tog dana doktor King je gledao kako predsjednik Johnson potpisuje zakon o pravu glasanja, Tri godine kasnije, u Memphisu, savezna država Tennessee, lider pokreta za gradjanska prava je imao posljednji značajniji govor. ”Ja samo želim da izvršim božiju volju. I, on mi je dozvolio da se popnem na planinu. I sa planine sam pogledao okolo i vidio sam obećanu zemlju. Ja možda neću tamo stići sa vama, ali želim da znate da ćemo mi kao narod stići do obećane zemlje.“ Dan nakon tog govora, svećenik Martin Luther King je ubijen. Ali, borba je nastavljena. I sada, nakon toliko godina, amerikanci afričkog porijekla znaju da ona nije bila uzaludna.
