Bivši američki državni sekretar Madeleine Albright je danas svjedočila u Hagu u slučaju Biljane Plavšić. Gospođa Albright je govorila o nezamislivim užasima koji su se desili tokom rata u BiH između 1992 i 95 godine, rekavši da Biljana Plavšić snosi određenu odgovornost za zločine koji su počinjeni tokom sukoba, ali da je na kraju rata podržala Daytonski mirovni sporazum. Tokom dana, pred sudom se, kao svjedok, pojavio i bivši visoki predstavnik za BiH Carl Bildt. Drugog dana saslušanja za izricanje kazne Biljani Plavšić, koja je tokom rata u BiH dobila naziv čelična lady, na sudu se pojavila Madelaine Albright, koja je zbog podrške Haškom tribunalu, u medijima nazivana i majkom Haškog tribunala. Svoje svjedočenje na raspravi o odmjeravanju kazne Biljani Plavšić, bivši američki državni sekretar, Madeleine Albright, obavila je u dvostrukoj ulozi- kao svjedok optužbe i odbrane. Gospođa Albright je, javio nam je iz Haga novinar Agencije Sense Elvir Bucalo, svjedočenjem željela podržati Haški tribunal, u njegovom nastojanju da utvrdi pojedinačnu i otkloni kolektivnu krivicu za ratne zločine. Sa druge strane, namjeravala je odati priznanje osobi koja je prihvatila odgovornost za ratne zločine i spremna je da primi kaznu za ono što je učinila. Za mene je ona bila vrlo konfliktna osoba, ako mogu reći, u smislu da je željela biti sigurna da su Srpski interesi zaštićeni, ali u isto vrijeme razumjevajući neophodnost da se ide sa Daytonskim procesom, koji je, ja mislim, podržavala na više različitih načina, ali mislim da je ona, očito, prije toga, bila umješana u grozne stvari i da je onda počela shvatati da je Daytonski sporazum najbolji put za postizanje onog što je neophodno. Ono što je uradila Biljana Plavšić, nije bilo samo priznanje krivnje, već istovremeno i priznanje Tribunala i njegove uloge, rekla je bivši američki državni sekretar. Gospodja Albright se sjeća da su razgovori koje je 1997. godine imala sa Biljanom Plavšić bili, kako je rekla, teški, a u njima je Plavšić nastupala sa svojih poznatih, nacionalističkih pozicija, držala joj, kako je to Madelaine Albright rekla, lekcije o srpskom Kosovu, ali je istrajavala u opredjeljenju za primjenu Daytonskog sporazuma. Takav stav je tada, priznaje gospodja Albright, bio vrlo rizičan i nepopularan i Biljana Plavšić je zbog njega u jesen 1997. izgubila izbore za predsjednika Republike Srpske. Na kraju, upitana da li je Biljana Plavšić bila njena marioneta, gospodja Albright je odgovorila da su takve ocjene, kako ih je nazvala, smješne, te da je optužena, žena čvrstih ubjedjenja, a ne marioneta, i da su se takve tvrdnje pojavljivale u medijima u Srbiji, koji su tako pokušavali diskreditirati i nju i optuženu. Bivša predsjednica Republike Srpske, Biljana Plavšić može se susresti sa kaznom doživotnog zatvora, nakon što je u oktobru izjavila da se osjeća krivom za djela zločina protiv čovječnosti, za proganjanje Bošnjaka i Hrvata tokom rata od 1992 do 1995 u Bosni i Hercegovini, koji je ostavio preko 200 hiljada mrtvih i nestalih. Bivši visoki predstavnik u BiH, Carl Bildt, je danas svjedočio u korist odbrane. On smatra da je svojim političkim djelovanjem nakon rata i priznanjem krivnje za dogadaje iz 1992., Biljana Plavšić dala veliki doprinos pomirenju u BiH, a time i misiji Haškog tribunala. Što se tiče uloge gospodje Plavšić, za mene je bilo očito da ona nije cijelo vrijeme bila stvarni dio vodjstva Republike Srpske, jer je nikada nisu dovodili na bilo koji od razgovora i bilo koji sastanak na kojima se trebalo razgovarati o ključnim pitanjima rata, mira i vlasti. Bivši švedski premijer i izaslanik medjunarodne zajednice za Balkan Carl Bildt je rekao da mu se nije činilo da je gospodja Plavšić u središtu moći u Republici Srpskoj, kada je on došao na dužnost Visokog predstavnika. Ocjenjujući da je njena uloga u ratu bila, kako je rekao, više simbolična nego suštinska, te da je prihvatila svoj dio odgovornosti za počinjene zločine. Kada je saznala za optužnicu, Biljana Plavšić je sama došla u Hag - niko je nije doveo. Ni jedan drugi politički ili vojni lider to nije učinio, naglasio je gospodin Bildt. On je ustvrdio da je, tokom svoje misije u Bosni imao priliku da se više puta uvjeri da je optužena, u periodu nakon 1995. hrabro podržavala uspostavu mira. Premda u početku nije podržala Daytonski sporazum, kasnije ga je prihvatila i podržavala, čak i po cijenu opasnosti koje je to nosilo za nju, naveo je bivši visoki predstavnik medjunarodne zajednice u BiH, Carl Bildt. Salušanje za izricanje kazne Biljani Plavšić, bez presedana na Haškom tribunalu, počelo je jučer, a medju svjedocima su bili, preživjeli logoraš Holokausta i dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Viesel, koji je svjedočio u ime tužitelja putem linka iz Pariza, te bivši premijer Republike Srpske Milorad Dodik, kao svjedok odbrane. Mislim da je ovo izuzetno važno. Ovo je, zaista, vrlo značajan dogadjaj, ovo je najznačajnije saslušanje za odmjeravanje presude koje smo do sada imali na sudu. Mislim da je situacija naglašena onim što je rekla gospodja Albright, u smislu uloge Tribunala u nastojanju da uspostavi i održava mir u bivšoj Jugoslaviji, rekao je glasonogovornik Haškog tribunala Jim Landale. Najviše rangirana osoba koja je priznala zvjerstva i jedina žena javno optužena u devet godina dugoj istoriji Haškog tribunala, izbjegla je sudski postupak, nakon iznenadjujuće izjave o prihvatanju krivice, do koje je došlo, kako su izjavili njeni branitelji, nakon duboke grižnje savjesti. Nakon toga su ostale optužbe, uključujući onu za genocid odbačene. Biljana Plavšić se danas obratila sudu: Zahvalna sam što imam mogućnost da danas govorim. Prije, gotovo dvije godine, došla sam pred ovaj sud pod optužbama da sam učestvovala u zločinima protiv drugih ljudi i čak protiv same čovječnosti. Došla sam iz dva razloga: da sesuočim sa tim optužbama i da poštedim svoj narod, jer je bilo jasno da će oni platiti cijenu bilo čijeg nedolaska. Imala sam vremena da ispitam optužbe i zajedno sa advokatima provjerim i procjenim. Sada sam se uvjerila, i prihvatila da su hiljade nevinih ljudi bili žrtve organiziranih, sistematskih djelovanja da se uklone Muslimani i Hrvati sa područja koje su Srbi smatrali svojim. U to vrijeme ja sam sebe olako ubjedila da je to bilo pitanje opstanka i samoodbrane. U stvari, više od toga. Naše rukovodstvo, čiji sam ja bila neizbježni dio, rukovodilo je poduhvat koji je za žrtve imao nebrojne nevine ljude. Objašnjenja o samoodbrani opstanka ne pružaju opravdanje. Vi ste čuli, jučer i danas, opširno o patnjama koje su ovim prouzrokovane. Prihvatam odgovornost za moj udio u tome. Ta je odgovornost moja, samo moja, naglasila je Biljana Plavšić. Biljana Plavšić je bila zamjenica ratnog lidera Bosanskih Srba, najtarženijeg optuženika za ratne zločine, Radovana Karadžića, od kojeg je kasnije prezuela funkciju predsjednika Republike Srpske. Ova bivša profesorica prvobitno je izjavila da nije kriva za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, nakon što se u januaru 2001 predala Haškom tribunalu. Tužilac je danas prikazao snimke izgladnjelih Bošnjaka, zatočenika u logorima Bosanskih Srba 1992, koji su širom svijeta povratili sjećanje na zloglasen nacističke kampove u kojima su stradali milioni ljudi tokom Drugog svjetskog rata. Rasprava o odmjeravanju kazne Biljani Plavšić se nastavlja.
