Nakon pojedinačnih susreta sa predstavnicima svih zemalja kandidata za ulazak u Evropsku Uniju, ministri vanjskih poslova 15 zemalja članica, sastali su se danas u Briselu, uoči sastanka Evropskog vijeća u Kopenhagenu, kako bi sagledali stanje pregovora i složili se o konačnom paketu koji može biti ponudjen zemljama kandidatima tokom summita Evropkse unije. Predsjednik Evropske komisije Romano prodi zatražio je od 15 članica da ne zadržavaju financijsku pomoć za proširenje EU. On se na taj način pridružio Komesaru EU za proširenje ovog 15-to članog bloka Guenteru Verheugenu, koji je prošle sedmice rekao da je u Brisel stiglo manje novca nego što je 1999 dogovoreno da bude uplaćeno za proširenje. Tada je, naime, rečeno da će se za proširenje EU prema istoku potrošiti 42,41 milijarda EUR-a izmedju 2004 i 2006, što je oko 2 milijarde iznad financijskog paketa, uglavnom za pomoć farmerima, oko kojeg su se složili šefovi država u oktobru. Konačnu riječ o tome će dati lideri zemalja članica na summitu u Kopenhagenu koji se održava 12 i 13 decembra. Medju zemljama koje bi 1 maja 2004 mogle ući u Evropsku Uniju, ukoliko se summit u Kopenhagenu završi dogovorom o velikom proširenju, su Kipar, Češka Republika, Estonija, Madjarska, Latvija, Litvanija, Slovakija, Slovenija, Poljska i Turska. Turskoj je status kandidata dodjeljen 1999 i ona snažno lobira kako bi joj samit u Kopenhagenu omogućio pristupne razgovore. Predsjednik Evropske komisije Romano Prodi, medjutim, kaže da vrijeme još nije sazrelo, dodajući da se EU ne bi trebala pokoriti pritisku Sjedinjenih Država da zadovolji Ankaru. Medjutim, ministar vanjskih poslova Britanije Jack Straw je rekao da se nada da početak pregovora može biti odredjen. Svi šefovi država i vlada su se složili prije tri godine, na summitu u Helsinkiju, citiram, Turska je kandidat i njeno prihvatanje treba biti na istoj osnovi na kojoj su Kopenhagenski kriteriji za sve ostale države. Ono što mi sugeriramo jeste da se utvrdi čvrst datum za početak pregovora sa Turskom i ja se jako nadam da ćemo se o tome složiti na kraju ove sedmice, rekao je gospodin Straw. Poljska, koja je pod pritiskom populističkih političara i velikog broja farmera, kao i Malta, izgleda da će biti nešto dalje od postizanja sporazuma o terminu ulaska u EU. Rumunija i Bugarska, takodjer nisu blizu kao drugi kandidati za pristupanje razgovorima o pridruživanju i njihovo se prihvatanje očekuje 2007. Kako nam je iz Brisela javio novinar agencije Sense, Elvir Bucalo, predsjednici Bosne i Hercegovine, Hrvatske, SR Jugoslavije, Makedonije i Albanije uputili su liderima Europske Unije pred njihov susret u Copenhagenu pismo, apel tražeći da se jasno naglase perspektive približavanja zemalja regiona Europskoj "porodici naroda". "Očekujemo da će u završnom dokumentu samita u Kopenhagenu biti sadržane i reference za izglede naših zemalja da udju u okvire EU", navodi se u pismu koje su uputili predsjednici: Mirko Šarović, Stipe Mesić, Vojislav Koštunica, Boris Trajkovski i Alfred Moisiu. Oni traže da Unija razmotri njihove aspiracije ka europskom članstvu, na samitu u Copenhagenu, na kojem se odlučuje o najvećem proširenju od postanka te europske asocijacije država. Predsjednici poručuju liderima EU da su odlučni raditi na razvijanju regionalne saradnje, kako bi uspostavili dobrosusjedske odnose, jačali demokratske vrijednosti i intenzivirali ekonomske reforme. Zajedničko pismo pozdravlja i najavljenu odluku o prijemu deset zemalja u članstvo Unije: "Ta odluka predstavlja ključni trenutak i doprinosi učvršćivanju mira i stabilnosti na cijelom kontinentu, uključujući i naš region", poručuju predsjednici zemalja regiona, nudeći, sa svoje strane, jačanje suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma, te apelujući na Brisel da pomogne ekonomske reforme kako bi se što prije realizirala vizija cjelovite, ujedinjene Europe.
